Ekonomski institut Zagreb objavio je novo izdanje publikacije Sektorske analize u kojem donosi analizu stanja i kretanja u industriji hrane i pića. Uz analizu glavnih sektorskih pokazatelja i pregled poslovanja vodećih poduzeća koja se bave proizvodnjom hrane i pića u Hrvatskoj, autorica Petra Palić u ovom broju analizira i najnovije trendove u Europskoj uniji.
Sektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj. U usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije, proizvodnja hrane i pića i dalje ostvaruje najveći udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i ukupnoj zaposlenosti. Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske u 2018. iznosio je 2,8 posto (od čega je udio proizvodnje hrane iznosio 2,2 posto, a proizvodnje pića 0,6 posto). Istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 23 posto. Proizvodnja hrane pritom prisvaja udio od 17,9 posto, a proizvodnja pića od 5,1 posto. Udio industrije hrane i pića u ukupnoj zaposlenosti u 2020. godini iznosio je 3,5 posto (od čega je udio proizvodnje hrane iznosio 3,1 posto, a proizvodnje pića 0,4 posto).
Nakon rasta proizvodne aktivnosti ove industrije u 2019. godini, u 2020. ona bilježi međugodišnji pad od 1,5 posto. Ipak, desezonirani podaci pokazuju kako je proizvodna aktivnost industrije hrane u četvrtom tromjesečju 2020. godine povećana za 0,1 posto u odnosu na prethodno.
Usporedno s padom ukupne aktivnosti industrije hrane u 2020. smanjio se i broj zaposlenih. Tako je u prosincu 2020. godine ova industrija zapošljavala 4951 radnika, što je za 3 posto manje nego u istom mjesecu 2019. godine. Također, u prosincu 2020. prosječna je bruto plaća u ovoj industriji bila nominalno manja za 12,8 posto u usporedbi s prosincem 2019. godine.
Uvid u posljednje financijske pokazatelje za deset vodećih trgovačkih društava u industriji hrane također upućuje na smanjenje njihove aktivnosti tijekom 2019. godine. Na smanjenje aktivnosti upućuje kretanje ukupnih prihoda koji su u 2019. godini bili manji za 0,9 posto u odnosu na 2018. godinu. Iako je uz smanjenje prihoda zabilježena i smanjena zaposlenost, proizvodnost rada povećala se za 4,2 posto u 2019. godini. U 2019. godini zabilježeno je smanjenje dobiti prije oporezivanja za deset najvećih trgovačkih društava prehrambene industrije (496 milijuna kuna).
Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane, 2018. i 2019.
U analizi ekonomskog instituta ističe se da je svih deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu. U 2019. u deset najvećih trgovačkih društava ušao je Mlinar d.d., dok je iz skupine vodećih ispalo Belje d.d.
Uvidom u financijske podatke vodećih trgovačkih društava u prehrambenoj industriji može se zaključiti da imaju i dalje poteškoće u održavanju likvidnosti, ali u manjoj mjeri u odnosu na prethodne dvije godine. Štoviše, koeficijent tekuće likvidnosti povećao se u odnosu na 2018. godinu, te u 2019. godini iznosi 1,4. Naime, koeficijent tekuće likvidnosti u pravilu ne bi smio biti manji od 2, odnosno poduzeće bi trebalo raspolagati s minimalno dvostruko većom imovinom od iznosa obveza (Žager & Žager, 1999). Zanimljiv je podatak da najveći koeficijent tekuće likvidnosti u skupini deset vodećih trgovačkih društava u prehrambenoj industriji ima PPK d.d. Koeficijent ukupne zaduženosti u 2019. godini iznosio je 0,5 te je viši u odnosu na 2016., 2017. i 2018. godinu kada je iznosio 0,4.
Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane – odabrani financijski pokazatelji, 2019.
Publikacija Ekonomskog instituta, Zagreb Sektorske analize Hrana i piće dostupna je na linku.
