Prema prvoj procjeni koju je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku (DZS) bruto domaći proizvod u prvom ovogodišnjem tromjesečju ubrzao je realnu godišnju stopu rasta na 2,5 posto (prema originalnim podacima), što je iznad očekivanja analitičara. Ipak, prema sezonski prilagođenim podacima, godišnji rast BDP-a u promatranom tromjesečju usporio je na 1,5 posto godišnje što potvrđuje usporavanje gospodarstva, navode analitičari Raiffeisena. U odnosu na prethodno tromjesečje stopa rasta iznosila je 0,2 posto.
“Iako realni BDP raste, sezonski prilagođeni podaci pokazuju sporiji rast. Razlog tome je uzlet za Uskrs koji se ove godine dogodio u prvom kvartalu, dok je u protekle dvije godine potpadao pod drugi kvartal“, rekao je Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.
DZS revidirao je i povijesne podatke na godišnjoj razini za razdoblje od 2000. – 2016. pri čemu je najveća promjena zabilježena u 2016. godini: realna godišnja stopa rasta revidirana je sa 3,2 na 3,5 posto.
Tromjesečne podatke od 2000. do prvog tromjesečja 2018. DZS će objaviti 1. lipnja.
Osobna potrošnja glavni generator rasta
Usporedno gledano, rast Hrvatske je drugo tromjesečje za redom niži u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28. U prvom kvartalu ove godine realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 2,4 posto. Od nas su lošiji jedino Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Realne godišnje stope rasta BDP-a
U skladu s očekivanjima pozitivan doprinos rastu hrvatskog gospodarstva došao je od strane svih komponenti domaće potražnje. Najveći doprinos rast dala je najznačajnija sastavnica BDP-a, osobna potrošnja, koja je u promatranom razdoblju zabilježila ubrzanje realnog godišnjeg rasta na 3,9 posto. Rastu osobne potrošnje doprinijeli su poboljšanja na tržištu rada te rast raspoloživog dohotka potpomognutog priljevima od turizma, navode analitičari Raiffeisena.
Državna potrošnja je u prvom kvartalu 2018. usporila realni godišnji rast na 2,8 posto, što je vjerojatno rezultat nastavka fiskalne discipline.
Analitičari Raiffesena ističu da ohrabruje nastavak godišnjeg rasta bruto investicija u fiksni kapital – trinaesto tromjesečje zaredom. Rast je u razdoblju od siječnja do ožujka ubrzao na 3,6 posto, iz čega se može naslutiti bolje korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
Skromna industrijska proizvodnja i izvoz
S druge strane, utjecaj izvoza na BDP u prvom tromjesečju bio je negativan po prvi put od 2013. godine. Nakon snažnog usporavanja godišnje stope rasta izvoza roba u prethodnim tromjesečjima, u prvom ovogodišnjem tromjesečju robni izvoz pao je za 1,5 posto. Rast izvoza usluga usporio je na 2,1 posto. Pri tome je ukupan realni rast izvoza roba i usluga zabilježio negativnu godišnju stopu rasta od 0,5 posto, navode analitičari Raiffeisena.
“Na to je utjecao pad izvoza električne energije uslijed nižih temperatura tijekom zime. Imamo i manji izvoz u poljoprivredi. U prerađivačkoj industriji imamo manji izvoz ostalih prijevoznih sredstava – brodova“, tumači pak ravnatelj DZS-a Marko Krištof.
Uz rast uvoza roba za 4,5 posto te uvoza usluga za 11,2 posto podržanih rastom izvoza usluga te domaće potražnje, uvoz roba i usluga rastao je po stopi od 5,5 posto. Pri tome još jedanput jasno dolazi do izražaja visoka uvozna ovisnost domaćeg gospodarstva koja većim dijelom proizlazi iz niske konkurentnosti, upozoravaju analitičari Raiffeisena.
Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi također je ubrzala s godišnjom stopom rasta: prema originalnim podacima BDV je rastao 1,9 posto. Ubrzanje gospodarske aktivnosti primjetno je u prerađivačkoj industriji (+1,3%) te informacijama i telekomunikacijama (+4,8%). U skladu s rastom investicija, građevinarstvo bilježi ubrzanje rasta na 2,1 posto. Naposljetku, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen je u djelatnosti trgovine na malo i veliko čija je bruto dodana vrijednost viša za 4,1 posto godišnje.
Poljoprivreda je nakon dva niska tromjesečja krenula u blagi oporavak. Pozitivna je i industrija koja je porasla 0,8 posto. Zamjetno je smanjenje u djelatnosti financijskih usluga, dok je osiguranje pozitivno.
Prognoza: realni godišnji rast 2,3 posto
Sasvim je izvjesno, procjenjuju analitičari Raiffeisena, da će glavni nositelj rasta i u narednim tromjesečjima ostati osobna potrošnja gdje pokazatelji poslovnog optimizma u trgovini i uslugama te pokazatelji pouzdanja i povjerenja potrošača pokazuju uzlazni trend.
U suprotnom smjeru zasigurno će djelovati skromni rezultati u kretanju industrijske proizvodnje i izvoza koji su dijelom i posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima.
Na razini 2018. analitičari Raiffesena ostaju pri prognozi o realnom godišnjem rastu gospodarstva od 2,3 posto. Njihova predviđanja ostaju izložena pozitivnim rizicima osobito ako Hrvatska zabilježi još jednu rekordno uspješnu turističku sezonu što bi utjecalo na snažniji rast izvoza usluga te snažniju osobnu potrošnju od prvotnih očekivanja.
Bitniji odmak od njihovih prognoza pritom je obuzdan jačim uvozom koji će u takvom scenariju umanjivati pozitivne učinke izvoza usluga i potrošnje. S druge strane, investicije, osobito javne, ostaju kolebljiva i teško predvidiva komponenta ovisna o sposobnosti odnosno uspješnosti povlačenja sredstava iz fondova EU.
