Prije četiri godine, na nedjeljno jutro 22. ožujka 2020., Zagreb je u kratkom razdoblju pogodio niz potresa: prvi u 6:24 magnitude 5,5 prema Richteru; drugi u 7:01 jakosti 5 stupnjeva prema Richteru; treći potres u 7:41 bio je nešto slabiji, 3,7 stupnjeva prema Richteru. Poginula je 15-godišnja djevojka, a ozlijeđeno je više od trideset ljudi. Oštećeno je više od 25 tisuća zgrada i kuća. Četiri godine poslije obnovljeno ih je tri tisuće. Šteta se procjenjuje na gotovo 12 milijardi eura, što je dvostruko više od štete nastale u potresu na Banovini.
Na obnovu je do sada potrošeno 2,4 milijarde eura, od čega 400 milijuna otpada na privatne obiteljske kuće i višestambene zgrade. Na području zagrebačkog potresa obnova je završena na oko tri tisuće zgrada, ali nakon četiri godine obnovljeno je samo deset obiteljskih kuća, 32 se grade, 16 ih se projektira, a 21 je u postupku javne nabave. Na području Zagreba otvoreno je 425 gradilišta
Ministar graditeljstva Branko Bačić nevoljko se složio da je moglo biti bolje i da bi obnova mogla biti brža: „Nema te brzine koju ne možete nadmašiti nekim boljim organizacijskim okolnostima. Ali možemo reći da smo u protekle četiri godine napravili jako, jako puno”.
Grad Zagreb u svom portfelju obnove javnih zgrada ima 207 projekata, od kojih je 177 završeno. Obnovu stambenih zgrada i obiteljskih kuća vodi pak Država, a ne Grad, koji tu obnovu samo sufinancira, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji tim dijelom obnove nije zadovoljan.
„Nakon promjene zakona vidimo nekakve pomake u samoobnovi. Ono s čime sam najnezadovoljniji u gradu Zagrebu jest izgradnja zamjenskih kuća. Nije mi jasno kako je moguće da četiri godine nakon potresa mi imamo izgrađeno samo nekolicinu zamjenskih kuća”, rekao je gradonačelnik.
U obnovi javnih zgrada prioritet su bile škole i vrtići, a sada se fokus seli na zgrade u zdravstvu i kulturi. Za to je Grad Zagreb iz Fonda solidarnosti povukao 190 milijuna eura, a još 40 milijuna eura osigurano je Nacionalnog programa za oporavak i otpornost.
O rokovima je govorio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet: „Mislim da će sve biti završeno do polovine 2026. godine. Takvi su nam otprilike i rokovi. Ako me pitate za obnovu privatnih kuća, stvari stoje malo lošije. Ako me pitate za godinu završetka, nevoljko ću odgovoriti da je horizont 2030.”.
Prije ili poslije Zagreb će biti obnovljen, a tada nas čeka veliki zadatak, kaže Nina Dražin Lovrec iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva: „Kad otklonimo posljedice ovog potresa, pred nama je veliki zadatak da, budući da se nalazimo u seizmičkom području, ojačamo protupotresno i energetski obnovimo sve stare zgrade na području Republike Hrvatske”.
Što se tiče obnove zgrada u središtu grada, najavljen je novi koncept prema kojem će se istodobno obnavljati cijeli blokovi zgrada. To e pojeftiniti obnovu, ali i učiniti te projekte privlačnijim za izvođače. No, za to je potreban dogovor suvlasnika, što je često problematično, iako obnovu potpuno financiraju Država i Grad.
