Cijene hrane i pića u siječnju porasle 17,3 posto, a “režija” za 15,9 posto

Godišnja stopa rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju se spustila na najnižu razinu od kolovoza 2022. Usporavanju pridonose pad cijena sirovina na globalnim tržištima, normalizacija lanaca opskrbe te učinak baznog razdoblja

52
Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren kod Restorana i hotela (19,5%) [Image by Nenad Maric from Pixabay]

Objavom konačnih podataka DZS-a potvrđen je rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju 2023., mjeren indeksom potrošačkih cijena, od 12,7 posto u odnosu na siječanj 2022. Godišnja stopa rasta nastavila je i deveti mjesec za redom bilježiti dvoznamenkaste stope, no ovoga puta uz skromniju dinamiku. Naime, godišnja stopa rasta spustila se na najnižu razinu od kolovoza 2022., a usporavanje je zabilježeno drugi mjesec zaredom, navode analitičari RBA.

Godišnju stopu inflacije nastavljaju predvoditi kategorije čiji je rast predvođen rastom troškova, ali je primjetan doprinos i ostalih kategorija. Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren kod Restorana i hotela (19,5% uz doprinos porastu od 0,98 postotnih bodova), Hrane i bezalkoholnih pića (17,3%,+4,6pb), Pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (16,6%, +0,96pb), Stanovanja, vode, električne energija, plina i ostalih goriva (15,9%, +2,7pb), Odjeće i obuće (13,8%, +0,84pb), Raznih dobara i usluga (11,7%, +0,73pb). Navedeno ocrtava široko rasprostranjen rast cijena u gospodarstvu u odnosu na godinu dana ranije.

Na mjesečnoj razini potrošačke cijene zadržale su stabilnost, odnosno ostale su u prosjeku nepromijenjene u odnosu na kraj prošle godine. U odnosu na prosinac najviše su porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli (+2,5%), Zdravlje (+2,2%), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+1,7%), Hrana i bezalkoholna pića (+1,5%), Razna dobra i usluge (+1,0%), Rekreacija i kultura (+0,9%).

Rast cijena na mjesečnoj razini ublažile su niže cijene u skupini Odjeća i obuća (-11,5%), što je posljedica sezonskih sniženja. U istom smjeru djelovale su i cijene u skupini Prijevoz (-1%) uslijed nižih cijena goriva za motorna vozila.

Promatrajući rast cijena po spomenutim skupinama, primjetno je jačanje inflatornih pritisaka kod usluga, što je već vidljivo u kretanjima inflacije u europodručju. Navedena kretanja ukazuju kako je, unatoč administrativnim mjerama Vlade o ograničavanju cijena u pojedinim kategorijama proizvoda, evidentno da se inflacija prelijeva i na ostale skupine proizvoda i vrši pritisak i s potražne strane.

Prema posebnim skupinama, cijene dobara bile su više 13,9 posto, a cijene usluga 9,3 posto godišnje. Ukupno bez energije i hrane potrošačke cijene su u siječnju bile više za 10,3 posto godišnje. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija je viša za 12,5 posto godišnje odnosno 0,3 posto mjesečno (+0,1pb u odnosu na prvu procjenu).

Iako će se prosječan rast potrošačkih cijena zadržavati na dvoznamenkastim razinama (iznad 10%), analitičari RBA i tijekom prvog tromjesečja očekuju nastavak laganog usporavanja rasta. Na usporavanje rasta cijena upućuje i već prisutno usporavanje rasta proizvođačkih cijena, kako na inozemnom tako i na domaćem tržištu. Tome uvelike, osim recentnog pada na globalnim tržištima sirovina, pridonosi normalizacija lanaca opskrbe, ali i učinak baznog razdoblja. Osim pada cijene energije, povratak prema nižim stopama rasta bilježe i intermedijarni proizvodi.