EU: Postignut dogovor o ugljičnoj neutralnosti do 2050.

Svih 27 država članica Europske unije osim Poljske obvezalo se da će pokrenuti tranziciju svojih gospodarstava prema ugljično neutralnoj Europi i da će to provesti u sljedećih 30 godina

28
dogovor o ugljičnoj neutralnosti

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je kako je “postignut dogovor o ugljičnoj neutralnosti do 2050.”, ali bez Poljske. Ta zemlja, veoma ovisna o ugljenu, nije zasad htjela preuzeti obvezu, ali nije ni blokirala donošenje zaključaka, doznaje se iz europskih izvora.

Predsjednik Europskog vijeća dogovor smatra snažnim signalom koji Europa šalje nakon predstavljanja ”Zelenog pakta”. Opširne smjernice Europske komisije trebaju omogućiti da Europa do sredine stoljeća postane prvi klimatski neutralan kontinent.

“Bilo je presudno da Europa pokaže snažnu ambiciju jer ovo je vrlo važna tema za vrijeme koje dolazi. Nakon Zelenog sporazuma koji je objavila Europska komisija, mi smo dali čvrstu obvezu. Želimo Europu kao prvi klimatski neutralan kontinent”, rekao je Michel.

Svih 27 država članica Europske unije osim Poljske obvezalo se da će pokrenuti tranziciju svojih gospodarstava prema ugljično neutralnoj Europi i da će to provesti u sljedećih 30 godina. Poljska je tražila da se taj rok produži do 2070. s obzirom na to da 80 posto njene ekonomije ovisi o ugljenu. Odluka je iz istih razloga bila teška za Češku i Mađarsku koje su tražile snažnija jamstva da će zemlje koje imaju problema s tranzicijom prema ugljičnoj neutralnosti imati na raspolaganju financijsku pomoć.

Zbog toga se na sastanku Europskog vijeća najviše razgovaralo o tome kako će se financirati tranzicija prema ugljičnoj neutralnosti. Europska komisija obvezala se da će već sljedećeg mjeseca izaći s prijedlogom financijskog plana.

Među državama kojima će dogovorena tranzicija biti prilično skupa je i Hrvatska.

“Glavno je pitanje kako upravljati troškovima te tranzicije. Lakše je onima koji su imali jači gospodarski razvoj. Što su države razvijenije, što su dulje u Uniji, to im ta sredstva manje trebaju. I tu smo u nejednakom položaju. Hrvatska je posljednja članica Unije, imala je najmanje mogućnosti apsorbirati ta sredstva. Naravno da očekujemo da poljoprivredna i kohezijska politika i volumenom i alokacijom za Hrvatsku bude na razini koja nama odgovara u idućem desetljeću”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.