Izbori za Europski parlament u 27 država članica Europske unije održat će se za manje od sto dana, 6. – 9. lipnja ove godine. Izbori se održavaju svakih pet godina.
Europski parlament je jedina institucija Europske unije čije članove izravno biraju građani. Sudjelovanje na izborima je najsnažniji alat kojim građani mogu utjecati na budući izgled Europe unije, da se zauzmu za teme koji su im bitne i tako odrede kakva će biti budućnost Unije barem u idućih pet godina koliko traje mandat članovima EP.
Izbori europski – pravila nacionalna
Na europskim izborima generalno biraju se predstavnici zemalja članica EU. No, pravila za izbore zastupnika Europskog parlamenta za pojedinu zemlju članicu uglavnom se određuju na nacionalnoj razini. Glasa se na različite datume (ali u razdoblju 6. – 9. lipnja), dobna granica za glasanje se razlikuje, pa i minimalna dobna granica za kandidate.
Prvi će na birališta Nizozemci i Bugari, u četvrtak 6. lipnja, s tim da se u Bugarskoj može glasati četiri dana, do nedjelje 9. lipnja. U Češkoj se glasa 7. i 8. lipnja, a u Italiji 8. i 9. lipnja. U Latviji, Slovačkoj i na Malti glasa se u subotu 8. lipnja, a u većini država članica, uključujući Hrvatsku, izbori su u nedjelju, 9. lipnja.
Ukupno će se birati veći broj zastupnika nego na prethodnim izborima. Prije pet godina izabran je 751 zastupnik. U međuvremenu se dogodio BREXIT: jedna država članica napustila je Uniju i time je određeni broj mandata „ostao na raspolaganju”. Odlučeno je da će se dio mandata sačuvati za buduća proširenja, a dio mandata raspodijeljen je na sadašnje članice u skladu s demografskim promjenama. Hrvatska je do tada imala 11 zastupnika, a nakon BREXIT-a dobila je 12. zastupnika odnosnu zastupnicu – Romanu Jerković.
Sad Europski parlament ima 705 zastupnika, ali na izborima u lipnju birat će ih se 720. Dodatnih 15 mjesta podijelit će 12 država članica: Francuska, Španjolska i Nizozemska dobit će po dva dodatna zastupnika, a Austrija, Belgija, Danska, Finska, Irska, Latvija, Poljska Slovenija i Slovačka po jednog.
Broj zastupnika pojedine države u Europskom parlamentu približno je razmjeran broju njenih stanovnika s tim da se primjenjuje načelo degresivne proporcionalnosti. To znači da niti jedna država članica ne može imati manje od šest zastupnika niti više od 96. Minimalan broj zastupnika imaju Luksemburg i Malta (po 6), a maksimalan Njemačka (96).
U Begiji, Njemačkoj i na Malti dobna granica za glasanje je 16 godina, a u Grčkoj 17
Dakle, sukladno pravilu da je broj zastupnika razmjeran broju stanovnika države s većim broje stanovnika imaju više zastupnika. No, veće države ipak pristaju da budu podzastupljene kako se ne bi išlo na uštrb manjih zemalja članica.
U odnosu na prethodne izbore još jedna zemlja snizila je dobnu granicu za glasanje: Belgija se pridružila Njemačkoj, Malti i Austriji snižavanjem dobne granice na 16 godina. U Grčkoj mogu glasati svi koji su navršili 17 godina, a u ostalim državama članicama dobna granica je 18 godina.
Minimalna dob da biste bili kandidat za Europski parlament u većini zemalja je 18 godina, no u Grčkoj i Italiji kandidati moraju navršiti 25 godina.
Ove godine 26 milijuna mladih prvi put izlazi na izbore
Na izborima za EP 2019. izlaznost je bila veća nego na prethodnim izborima: glasovalo je oko 51 posto birača, a izlaznost je u odnosu na prethodne izbore bila veća u čak 19 zemalja. Istraživanja pokazuju da je rast izlaznosti uglavnom posljedica boljeg odziva mladih birača.
Ove godine među otprilike 370 milijuna glasača koji mogu izaći na izbore za EP je oko 26 milijuna onih koji prvi put izlaze na izbore. Da mladi znaju koje ih teme zanimaju potvrđuju podaci prema kojima više od 60 posto mladih u Europskoj uniji, ali i Hrvatskoj, sudjeluje u formalnim ili neformalnim oblicima udruga za mlade i pronalaze načine kako da zagovaraju svoja prava.
Niti jedna država članica u Europskom parlamentu ne može imati manje od šest zastupnika, niti više od 96
Osim univerzalnih tema, poput borbe protiv siromaštava i socijalne isključenosti, mladi govore o jednakosti, ravnopravnosti, klimatskim promjenama, ali i socijalnim temama poput zapošljavanja i stanovanja. Na ta pitanja žele dobiti odgovore od političara.
Zašto su europski izbori važni za nas osobno
Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj sazrijeva svijest o važnosti europskih izbora: 62 posto ispitanika smatra da EU utječe na njihovu svakodnevicu, a četvero od pet građana vidi korist od članstva u EU.
U istraživanju provedenom u jesen prošle godine više od 50 posto građana odgovorilo je da bi izašlo na izbore za Europski parlament kada bi se izbori održali sljedećeg tjedna. To je znatno veći postotak u usporedbi s istraživanjem provedenim pred izbore 2019. godine.
U Hrvatskoj izbore provodi Državno izborno povjerenstvo (DIP), neovisno tijelo izabrano od Hrvatskog sabora koje imenuje sva niža izborna povjerenstva – županijska, gradska, općinska te izborna povjerenstva na pojedinim biračkim mjestima. U DIP-u su tri suca Vrhovnog suda: na čelu je po položaju predsjednik Vrhovnog suda, a dvojica sudaca su potpredsjednici. U DIP-u je još šest članova koje bira Hrvatski sabor – troje bira većina, a troje manjina. Mandat članova DIP-a koje bira Sabor traje osam godina, a posljednji izbor bio je u ožujku prošle godine.
Osim što provedi izbora i donosi obvezne upute DIP, provodi edukacije i pokušava potaknuti ljude da izađu na izbore. Pri tome se fokusira na mlade, prvenstveno na one koji prvi put izlaze na izbore.
Zašto je svaki glas važan
U Hrvatskoj postotak izlaznosti na izbore općenito pada: izlaznost prilikom posljednjih parlamentarnih izbora bila je samo 46 posto. No Izlaznost na predsjedničke izbore kada su kandidati bili Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović bile je oko 60 posto.
Slaven Hojski iz DIP-a ne jednoj nedavno održanoj edukacijskoj tribini o izborima za mlade objasnio je na nekim primjerima koliko je svaki glas na izborima bitan.
Na izborima za Europski parlament imamo jedan listić s kandidacijskim listama političkih stranaka. Glasamo za jednu listu, a uz to imamo pravo na preferencijski glas za jednog od kandidata s liste za koju smo glasali
Na izborima za gradonačelnika Starog Grada na Hvaru u drugom krugu oba kandidata dobila su jednak broj glasova (721). Glasovi su brojani nekoliko puta. U trećem krugu na birališta je izašlo 267 birača više. Da je samo jedan birač više izašao u drugom krugu, trećega kruga ne bi bilo.
Na hrvatskim izborima za Europski parlament 2014. jedna lista izgubila je mjesto za 204 glasa. U Hrvatskoj ima oko 7000 biračkih mjesta, a na tim izborima glasalo je više od 900 tisuća birača.
Na izborima za gradonačelnika Splita 2017. u drugom krugu oba kandidata imala su nešto više od 46 posto glasova (uz čak 9 posto nevažećih listića) – i u tom slučaju presudilo je praktično nekoliko glasova.
Na izborima za Europski parlament imamo jedan listić s kandidacijskim listama političkih stranaka. Glasamo za jednu listu, a uz to imamo pravo na preferencijski glas za jednog od kandidata s liste za koju smo glasali.
Dakle, da bi listić bio ispravan, treba zaokružiti jednu listu (odnosno broj liste), a možemo zaokružiti i jednog kandidata s te liste (preferencijski glas nije obavezan).
No, postoje i neka dodatna pravila koja „spašavaju” glas za listu u određenim situacijama:
- ako zaokružite samo jednog kandidata (a ne zaokružite listu), glas će dobiti i njegova lista;
- ako zaokružite kandidate na nekoliko lista, ali samo jednu listu, glas će dobiti ta lista i kandidat s te liste;
- ako zaokružite dva kandidata na jednoj listi, glas će dobiti samo lista jer imamo pravo na samo jeden preferencijski glas.
Što je “spitzenkandidat”
Europski parlament zalaže se za načelo „vodećih kandidata” („spitzenkandidat”), što znači da bi vodeći kandidat bio kandidat za predsjednika Europske komisije. U prijedlogu promjene izbornih pravila koju je predložio 2022. Parlament traži da se to načelo formalizira kako bi se uspostavila jasna i vjerodostojna veza između odabira birača i izbora predsjednika Europske komisije. Zbog toga žele da Europski parlament i Europsko vijeće, koje predstavlja države članice, sklope sporazum kojim bi se osiguralo da europske političke stranke odmah nakon izbora započnu pregovore i predlože zajedničkog kandidata prije nego što to učini Europsko vijeća. Tako je bilo 2014. kada je za predsjednika izabran Jean Claude Juncker koji je bio spitzenkandidat europskih pučana koji su tada dobili najveći broj glasova izborima. No, 2019. to načelo nije zaživjelo.
Ove godine moglo bi se po prvi puta desiti da aktualna predsjednica Europske komisije bude vodeći kandidat – ako je njene stranka potvrdi.
Europski parlament smatra kako bi se formaliziranjem načela vodećeg kandidata ojačala demokracija i dao snažniji legitimitet izboru predsjednika Komisije. No, Europski parlament bi ostao taj koji ima završnu riječ i potvrđuje glasanjem izbor predsjednika Komisije i saslušava predložene kandidate za povjerenike.
Reformom izbornih pravila koju je Europski parlament predložio 2022. nastoji se europske izbore ujednačiti kako bismo imali jedinstvene europske izbore, a ne skup nacionalnih izbora. Prijedlozi uključuju zajednički datum izlaska na izbore (predložen je 9. svibnja, Dan Europe), snižavanje dobi za glasovanje na 16 godina u svim državama članicama, predlaže se načelo takozvanih zebra listi na kojima bi bio jednak broj muških i ženskih kandidata koji bi bili naizmjence poredani na izbornim listama. Prijedlog reforme u ovom sazivu neće biti usvojen.
Transnacionalne liste
Mnogo se govori i o transnacionalnim listama. Europski parlament predlaže da se uspostavi jedinstvena izborna jedinica na razini Unije. To znači da bi svaki birač imao dva glasa: jedan za izbor zastupnika u nacionalnim izbornim jedinicama i drugi za izbor zastupnika na razini Unije.
Europske političke stranke predlagale bi transnacionalne liste kandidata koji bi bili iz različitih država članica, a na čelu tih listi bili bi njihovi vodeći kandidati za predsjednika Europske komisije.
Parlament smatra kako bi isticanjem nositelja liste svake političke grupacije kao kandidata za predsjednika Komisije dodatno ojačala demokracija i legitimitet izbora predsjednika Komisije. To bi omogućilo svim europskim biračima da glasuju za željenog vodećeg kandidata. Također, parlamentarci se nadaju da bi transnacionalne liste potaknule da se na izborima za Europski parlament više govori o europskim temama umjesto o nacionalnim. Stranke bi se natjecala za ideje, glasove i mjesta na paneuropskoj razini.
Nakon izbora slijedi formiranje klubova zastupnika odnosno političkih grupacija u EP. Treba napomenuti da zastupnici pojedine države ne pripadaju istom klubu, nego se raspoređuju u transnacionalne klubove sukladno svojim političkim opcijama.
Konstitutivna sjednica na kojoj će biti izabran predsjednik Europskog parlamenta i 14 potpredsjednika održat će se 16 – 19. srpnja. Nakon toga slijede procedura izbora predsjednika Europske komisije i povjerenika.
