Hrvatska se približila dinamici rasta zemalja EU10

Hrvatska je u prva tri tromjsečja rasla dinamičnije od cijele Europske unije, 3,1 posto naprema 1,6 posto rasta EU, ali i dalje raste sporije od prosjeka zemalja EU10, odnosno "zemalja usporedivih značajki", koji je iznosio 3,6 posto

95
utaja poreza
60 milijardi izbjegnu platiti multinacionalne korporacije, 46 milijardi izbjegnu platiti bogati pojedinci, 64 milijarde izgube se putem prekograničnih prijevara, ne plaćanjem PDV-a

Rast hrvatskog bruto društvenog proizvoda tijekom prva tri tromjesečja prošle godine bio je dinamičniji od rasta cijele Europske unije, 3,1 posto u odnosu na 1,6 posto rasta EU, ali i dalje je sporiji od prosjeka zemalja EU10.

Prosječni rast bruto društvenog proizvoda tih deset zemalja, koje se nazivaju i “zemlje usporedivih značajki“, iznosio je 3,6 posto, pri čemu se rast BDP-a kretao u rasponu od 2,4 posto u Slovačkoj do 5,1 posto u Mađarskoj, a ukupno su četiri od tih deset zemalja bilježile sporiji rast od Hrvatske.

Ipak, bitno je napomenuti da se zaostajanje Hrvatske u prošloj godini znatno smanjilo. Kada se promatra razdoblje prva tri kvartala, Hrvatska je u 2017. za prosječnim rastom zemalja EU10 zaostajala 1,1 postotni bod, u 2018. 1,3 postotna boda, a u prošloj godini samo 0,4 postotnih bodova.

Osobna potrošnja i izvoz roba i usluga

Struktura BDP-a pokazuje kako se utjecaj pojedinih kategorija potražnje na rast BDP-a u Hrvatskoj posljednjih godina ujednačio. Naime, oporavak gospodarstva u 2015. godini pretežno se temeljio na rastu vrijednosti izvoza roba i usluga, koji je činio gotovo 70 posto rasta ukupne potražnje, da bi u narednim godinama jačao utjecaj rasta kategorija domaće potražnje, ponajprije osobne potrošnje.

>>Prognoze HUB-a: U 2020. rast BDP-a usporit će na 2,5 posto

>>HNB: Ubrzan rast realnog BDP-a u trećem kvartalu

Tako je u prva tri kvartala prošle godine osobna potrošnja utjecala na 30 posto rasta ukupne potražnje, državna na 10 posto, bruto investicije na 24 posto, a izvoz roba i usluga na preostalih 36 posto.

Kada se realne stope rasta tih kategorija usporede s prosječnim stopama rasta istih kategorija za zemlje EU10, uz napomenu da su razlike u tim stopama po pojedinim zemljama bile znatne, pokazuje se da je Hrvatska zaostajala po zabilježenom rastu osobne potrošnje te, iznenađujuće, po ostvarenom rastu izvoza usluga.

Pored toga, Hrvatska se isticala i po dinamičnijem rastu vrijednosti uvoza roba i usluga u odnosu na prosjek zemalja EU10, pri čemu su dinamičniji rast uvoza bilježile samo Litva i Rumunjska, a rast uvoza ima negativan utjecaj na dinamiku rasta BDP-a u relaciji s ostvarenim rastom ukupne potražnje.