Znate li što je ugljični otisak i kakve veze ima s klimatskim promjenama?

Klimatske promjene su dugoročne promjene u temperaturama i vremenskim obrascima. Iako mogu biti prirodne, od 19. stoljeća njihov glavni pokretač su ljudske aktivnosti, prvenstveno zbog izgaranja fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina. Izgaranje fosilnih goriva stvara emisije stakleničkih plinova koji djeluju poput pokrivača omotanog oko Zemlje, zadržavajući sunčevu toplinu i podižući temperature.

Emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene uključuju ugljični dioksid i metan. Do njih dolazi korištenjem benzina za vožnju automobila, ugljena za grijanje, krčenjem zemljišta i šuma… Energetika, industrija, promet, zgrade, poljoprivreda i korištenje zemljišta su među glavnim emiterima stakleničkih plinova.

Klimatske promjene danas su prepoznate kao globalni problem, a osim što regulativa pokušava odgovoriti na te izazove, sve više potrošača traži da proizvodi koje koriste budu usklađeni s principima održivog poslovanja po ESG (environmental, social, governance) principima. Zbog toga sve veći broj kompanija usvaja te principe. Riječ je o vrlo kompleksnom zadatku čije provođenje zahtjeva veliku predanost i znatne resurse.

Agencija za istraživanje tržišta Improve istražila je stavove hrvatskih građana o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Gledajući što građane u Hrvatskoj najviše brine, klimatske promjene nisu na samom vrhu liste. Najraširenija briga je, naravno, povećanje životnih troškova – režija, hrane i ostalog. Čak 69 posto građana to navodi među tri  najveće brige. Relativno često se navodi i korupcija u društvu (38%) i bojazan od moguće eskalacije rata u Ukrajini (33%).

Klimatske promjene brinu građane

Klimatske promjene u top 3 brige svrstava četvrtina građana, njih 26 posto. Ipak, kad se fokusiramo samo na klimatske promjene, gotovo svi nalaze neke aspekte koji ih brinu. Najčešće su to ekstremni vremenski uvjeti kao npr. suše, poplave, uragani (66%), negativan utjecaj na cijene hrane (42%), na staništa ljudi i životinja (39%) i na zdravlje ljudi (38%).

Svijest o individualnoj odgovornosti je također raširena. Dvije trećine (69%) ispitanika slaže se da  svatko kao pojedinac može utjecati na smanjenje negativnih učinaka na okoliš i klimu.

>>Znate li koliki je ugljični otisak vaše web stranice? Provjerite!

Održivo poslovanje

Polovina ispitanika (52%) navodi da im je važno da kompanije čije usluge ili proizvode koriste imaju što manje negativnog utjecaja na okoliš. Među onima koji su više zainteresirani za zaštitu okoliša (npr. dobro su informirani o ugljičnom otisku), taj udio je vrlo visok (65%).

Kritičnost prema kompanijama dosta je izražena. Većina (74%) smatra da bi kompanije sa negativnijim utjecajem trebale plaćati veće poreze ili doprinose za zaštitu okoliša. Stav prema kućanstvima koja nepovoljnije utječu na okoliš (npr. imaju više automobila, ne razdvajaju otpad, proizvode više otpada, ne koriste štedne žarulje…) je dosta blaži. Da bi oni morali plaćati veću cijenu (npr. više komunalne naknade) slaže se 54 % ispitanika.

Usporedo sa sve intenzivnijim marketingom ESG tema, raste i skepsa u istinitost tvrdnji i poruka o održivom poslovanju. Jedan od načina podizanja vjerodostojnosti je i komuniciranje konkretnih podataka i mjerljivih efekata.

Istraživanje je pokazalo i koliki je interes građana za ugljični otisak – mjeru utjecaja negativnih stakleničkih plinova na atmosferu i okoliš. Smanjivanje emisije takvih plinova jedan je od kriterija ocjenjivanja utjecaja na okoliš – za pojedince, kompanije, ekonomske sektore pa i države.

Većina ispitanika, njih 63%, nije dobro upoznata s konceptom ugljičnog otiska. Manje od petine ispitanih (17%) smatra se vrlo dobro informiranim, pri čemu su to nešto više mlađi (18 do 35 god, 23%). Dodatnih 20% procjenjuje da su dobro informirani.

Međutim, postoji interes za boljom informiranošću. Polovina ispitanih (53%) navodi da je zainteresirana za dodatno informiranje koje bi im pomoglo da smanje svoj ugljični otisak. Interes je veći među onima koji već sada bolje informirani. Međutim, i među onima koji su slabo informirani o ugljičnom otisku, još uvijek ima dosta barem načelno zainteresiranih (41%).

Tu je u velikoj mjeri riječ o općenitijem interesu za smanjenje vlastitog negativnog utjecaja na okoliš, dok je interes za konkretnu procjenu i praćenje vlastitog ili ugljičnog otiska kućanstva značajno manji.  Izražava ga svaki treći ispitanik (35%). Slična je razina interesa za informacije o ugljičnom otisku kompanija (32%).

Visoko obrazovani pokazuju veći interes za oba otiska (43% vlastiti otisak, 37% za otisak kompanija) od onih sa nižim obrazovanjem. Također više interesa izražavaju oni koji imaju djecu do 18 godina u kućanstvu (42% za vlastiti otisak, 40% za otisak kompanija) u odnosu na one koji nemaju.
Za otisak kompanija malo više od prosjeka zainteresirani su mlađi (18 do 35 g., 37%).

>>U Hrvatskoj klimatske promjene više brinu starije od 55 nego mlade

O istraživanju: Agencija za istraživanje tržišta Improve provela je istraživanje tijekom ožujka 2023. godine metodom online ankete na 639 ispitanika starijih od 18 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu i regijama.