Vlada je najavila da će paket mjera pomoći za borbu protiv inflacije predstaviti za desetak dana. Poručuju da su im u fokusu građani slabijeg imovinskog statusa te neki poduzetnici, ali da neće moći pomoći svima te da svatko treba pronaći načine kako će uštedjeti.
Potpredsjednik Vlade za gospodarska pitanja Oleg Butković rekao je da se skladište plina Okoli puni u skladu s planovima, da je struja zakupljena te da nikakvih redukcija neće biti.
Stopa PDV-a na isporuku i ugradnju solarnih panela primjenjivala bi se samo u krajnjoj potrošnji: prema građanima, energetskim zajednicama (prema višestambenim zgradama) i prema osobama koje obavljaju djelatnost od javnog interesa. Time se stvara prostor za sniženje cijena kao poticaj korištenju obnovljivih izvora energije, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Po stopi PDV-a od 5 posto oporezivat će se isporuka grijanja iz toplinskih stanica te isporuka ogrjvnog drva, peleta, briketa i sječke.
“Tamo gdje se može pomoći poduzetnicima da samo proizvode električnu energiju kako bi je koristili za svoje prpizvodne pogone učinit ćemo sve da skratimo procedure iomogućimo korištenje obnovljivih izvora energije”, rekao je pak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
“Neće biti sredstava da se pomogne svima. To ljudima mora biti jasno. Mi ne možemo pomoći ni svom stanovništvu, ni svim poduzetnicima, nis svim institucijama. Ne možemo se ponašati kao da inflacije nema. Mi cijene nećemo ograničiti”, istaknuo je ministar Primorac. Građani i poduzetnici moraju znati da su vremena teška i da moraju sami pronalaziti načine kako će tome doskočiti.
Jurčić: U krizama smo imali paralelni sustav za izbjegavanje marži
S ovakvim porukama iz Vlade savjeti ekonomista Ljube Jurčića o kiseljenju kupusa i popravljanju uređaja i cipela, koji nekome na prvu djeluju smiješno, dobivaju na težini.
“Mi, koji smo živjeli u vremenima visoke inflacije, pomaknuli smo se sa službenog tržišta tamo gdje su bile manje marže. Snabdijevalo se preko sindikata koji je imao 10 ili 20 posto niže cijene jer su robu naručivali na veliko i bez provizije. Drugi korak je bio taj da su se otvarale linije po kojima su se ljudi opskrbljivali direktno od proizvođača hrane na selu. To su tipično bile svinjske polovice, potom teletina, čak duplo jeftiniji nego u trgovinama. To se odnosilo i na grašak, krumpir, na sve od čega čovjek živi”, rekao je Jurčić.
Dodao je da u ovakvim vremenima ne treba kupovati nova trajna dobra kao što su kućanski uređaji, nego ih treba popravljati ako je to moguće.
Idućeg dana gostovao je na televiziji N1 pa je dodatno pojasnio kako čovjek u našem ekonomskom okruženju, uz dvoznamenkastu inflaciju, ne može podmiriti osnovne životne troškove.
“Prvo što čovjek u takvoj situaciji može napraviti je smanjiti troškove koje može smanjiti. Zato je moja poruka bila u smislu da nabave one proizvode, hranu, odjeću, uz održavanje, a da preskoče zavisne troškove, trgovačku maržu, zaradu, kamate, što smo imali i prije organizirano preko sindikata i opskrbljivali smo se direktno kod proizvođača”, rekao je Jurčić.
Objašnajvajući izjavu o kiseljenju kupusa, rekao je kako smo nekada u doba kriza imali paralelan sustav i kriza je tako rješavana. “Ljudi su to radili po kućama. Možda sam zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi. Kiselit ću kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali oni koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega. Kad dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, graška, ima hrane. Ima li netko novi mobitel ili nema, to nije bitno, u ovakvim situacijama bitno je preživjeti”.
