U veljači ove godine potražnja poslodavaca za radnicima bila je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gotovo 40 posto veća nego u istom mjesecu 2014., a potrebe za radnom snagom u slabije plaćenim sektorima poput trgovine u istom su razdoblju porasle trostruko, piše Jutarnji list.
Stručnjaci, sindikati i poslodavci smatraju da je povećana potražnja na tržištu rada posljedica iseljavanja radno sposobnog stanovništva i manjka radne snage, osobito u slabije plaćenim zanimanjima. Na to već neko vrijeme upozoravaju poslodavci u turizmu, koji tijekom sezone sve teže pronalaze kvalitetan kadar. No, slična situacija se preslikava na cijelu godinu.
Nedostatak radnika u regiji koja je nekada bila poznata po jeftinoj radnoj snazi rezultirao je većom cijenom rada. Poslodavci su morali povećati plaće, a i Vlada je povećala minimalnu plaću. Pomaci su minimalni, kaže za Jutarnji list Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, ali ipak postoje. Registrirao ih je i Eurostat: nominalna cijena rada po satu u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju prošle godine povećana je za 5,3 posto.
Sličan trend zabilježen je i u drugim, pretežno iseljeničkim, državama regije. U Rumunjskoj je cijena rada po satu porasla 14,5 posto. S druge strane su stare članice Unije u kojima rast cijene rada nije toliko izražen. U Italiji je, na primjer, cijena rada stagnirala, a u Finskoj je plala 0,7 posto. Na razini cijele EU prosječan rast iznosio je 2,3 posto.
Premda plaće u Hrvatskoj trenutno rastu sporije nego u ostalim zemljama, što je očekivano s obzirom na sporiji gospodarski rast i visoku razinu nezaposlenosti, pritisak na povećanje plaća u pojedinim sektorima itekako je prisutan, prije svega zbog manjka radne snage.
Traže se trgovci i građevinari
Prema podacima HZZ-a u veljači ove godine poslodavci su tražili 1298 građevinskih radnika (u veljači 2014. tražili su ih 625), 968 vozača (u veljači 2014. tražili su 397), 1843 prodavača (646 prije četiri godine) te 2177 čistaća (66 posto više nego prije četriri godine).
Prema podacima HZZ-a najveći rast (24%) potražnje za radnom snagom na godišnjoj razini zabilježen je u veljači 2015. Naime, 2014. bila je prva puna godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji i čini se da je u tom razdoblju prvi veći val radne snage iz Hrvatske potražio posao u razvijenijim državama Unije. U narednim godinama broj traženih radnika je rastao oko 10 posto godišnje, da bi se u 2018. u odnosu na 2017. čak nešto smanjio.
U Gradu Zagrebu največi skok je zabilježen tijekom 2016. kada je broj traženih radnika povećan 27 posto. U Zagrebu su gospodarska situacija, stopa zaposlenosti i prosječna plaća uvijek povoljniji nego u ostatku zemlje pa je logično da je iseljavanje počelo kasnije.
Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku o migracijama billježe samo one koji su odjavili prebivalište. Prema tim podacima 2014. je broj odseljenih na razini države dvostruko premašio broj useljenih. Na razini glavnog grada broj onih koji su odselili u inozemstvo bio je tek nešto veći od broja onih koji su se doselili. U 2016. odseljenih je bilo gotovo dvostruko više.
