Zastupnici Hrvatskog sabora u petak su izglasali izmjene u paketu zdravstvenih zakona, Zakonu o trgovini, zakonima vezanim uz paket mjera za smanjenje inflatornih pritisaka. Zastupnci su prihvatili i izvješće predsjednika Vrhovnog suda o radu sudbene vlasti u 2020. i 2021. O izvješću se raspravljalo na zahtjev oporbe koja je prikupila dovoljno potpisa da to bude uvršteno u dnevni red.
Izmjenama Zakona o trgovini radno vrijeme trgovina regulira se tako da su trgovine nedjeljom i blagdanom zatvorene, a predlaže se da 16 nedjleja godišnje bude radno. U odnosu na prvo čitanje iz izuzetaka su izostavljene pekarnice, koje također neće raditi nedjeljom. Zakon će na snagu stupiti 1. srpnja ove godine. U ovoj godini šesnaest radnih nedjelja rasporedit će se od 1. srpnja do 31. prosinca, a od iduće godine radne nedjelje će se rasporediti tijekom cijele godine.
Izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dodanu vrijednost su u hitnoj proceduri jer bi na snagu trebale stupiti 1. travnja ove godine, u sklopu paketa mjera za smanjenje inflatornih pritisaka.
Izmjenom Zakona o doprinosima ukida se odluka da umirovljenici s mirovinama većim od prosječne hrvatske plaće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 posto koja je kao proturecesijska mjera donesena 2009. godine.
Izmjenama zakona o PDV-u primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost od pet posto na plin, grijanje iz topkinskih stanica, ogrjevno drvo, pelete i sječku produžuje se do 31. ožujka 2024.
Izmjena zdravstvenih zakona preduvjet je za provedbu reforme zdravstvenog sustava, tvrdi resorni ministar Beroš, dok liječnici najavljuju prosvjed u subotu, nezadovoljnji uvjetima rada i stanjem u zdravstvenom sustavu. U paketu su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Jedna od glavnih promjena u zdravstvenim zakonima je uvođenje preventivnih sistematskih pregleda. Pilot projekt će ministar Beroš predstaviti danas, u petak 17. ožujka.
“Početak provedbe preventivnih zdravstvenih programa bit će orijentiran prema pacijentima starijim od 40 godina koji se u posljednje dvije godine nisu javili svom obiteljskom liječniku. Vrlo je lako pomoću informatičkog sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje detetirati koji su to ljudi i pozvati ih na preventivne preglede koji bi se provodili u Domovima zdravlja”, rekao je ministar zdravstva.
Nataša Ban Toskić, čelnica KOHOM-a, najveće udruge liječnika obiteljske medicine, smatra kako bi bilo puno bolje jačati postojeće preventivne nacionalne programe: “To nije ništa novo u odnsu na ono što smo inače radili i što želimo raditi, ali jednostavno nemamo kapaciteta da bismo to radili kvalitetno i uspješno koliko želimo”.
Pet krovnih liječničkih udruga izvijestit će u petak o aktivnostima vezanim uz prosvjed za spas zdravstva od kolapsa koji će se održati u subotu u 12.05 ispred Vlade. Izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima, uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto te donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika samo su neki od zahtjeva zbog kojih će prosvjedovati.
