„Realno je, i na tome ćemo raditi, da Hrvatska 2020. godine, u kojoj ćemo predsjedati Vijećem Europske Unije, postane dijelom europskog tečajnog mehanizma ERM II“, kazao je premijer Andrej Plenković otvarajući konferenciju “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“, koju su organizirali Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB).
Premijer je dodao kako će Vlada učiniti sve da put prema uvođenju eura bude obazriv, odlučan, otvoren i transparentan te da se otklone mitovi i strahovi koje uvođenje eura donosi. Posebna pozornost, najavio je, posvetit će se pitanjima zaštite potrošača.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj
„Prednosti uvođenja eura su brojne; uklanjaju se oscilacije tečaja, smanjila bi se premija na rizik zemlje, a samim time i troškovi zaduživanja, a vrijedili bi i niži transakcijski troškovi“, naglasio je premijer.
‘Cijene u eurozoni u razdoblju od 2004.-2016. porasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto. U isto vrijeme u zemljama s eurom brže su rasle prosječne bruto plaće. Stoga ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće’, dodao je.
„Koristi od uvođenja eura u Hrvatsku su značajno više od troškova i zbog toga smatramo da je dobro vrijeme za započinjanje tog puta“, naglasio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Podsjetio je kako je Hrvatska visokoeurizirana zemlja – više od 70 posto štednje denominirano je u eurima, 60 posto vanjskotrgovinske razmjene te 70 posto prihoda turizma imamo s područjem eurozone, a 80 posto aktive bankarskog sektora kontroliraju banke iz eurozone.
Porast cijena 0,2 postotna poena
„Danas je Hrvatska, zbog svoje visoke euriziranosti, zemlja koja najviše može profitirati od ulaska u eurozonu odnosno uvođenja eura“, napomenuo je Vujčić.
Dodao je kako, suprotno percepciji javnosti, cijene u Hrvatskoj neće rasti uvođenjem eura. „Mogući porast cijena mogao bi iznositi 0,2 postotna poena i bit će viši za građane u višoj dohodovnoj kategoriji jer će rasti cijene ugostiteljskih, kulturnih i rekreativnih usluga.
Najavio je kako će se tečaj konverzije kuna u eure određivati otprilike šest mjeseci prije ulaska u eurozonu i temeljit će se na tada važećem tržišnom tečaju.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako država članica sama odlučuje kada će započeti proces uvođenja, ali kako minimalno dvije godine mora provesti u okviru ERM-a odnosno tečajnog mehanizma.
Bankama milijarda kuna manje
Podravka preko 65 posto prihoda ostvaruje izvan Hrvatske pa bi uvođenje eura osiguralo stabilnost u planiranju prihoda i kreditnim zaduženjima, kazao je Marin Pucar, predsjednik Uprave koprivničke tvrtke.
„Mijenjao bih sve izvanredne prihode od pozitivnih tečajnih razlika za stabilnost tečaja koju očekujem od uvođenja eura“, složio se i Emil Tedeschi, čelni čovjek Atlantic Grupe.
Uvođenje eura trebalo bi voditi poboljšanju uvjeta kreditiranja, naglasio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. Dodao je kako su analize pokazale kako bi uvođenjem eura odnosno gubljenjem prihoda od mjenjačkih i platno-prometnih poslova, banke mogle imati gotovo milijardu kuna manje prihoda što znači korist za potrošače. Banke će taj prihod nadoknaditi manjim regulatornim troškovima kao što je niža obvezna pričuva.
