Željeznica treba biti zamašnjak hrvatske ekonomije

Iz EU fondova tijekom slijedećih pet godina Hrvatskoj je dostupno više od devet milijardi kuna za modernizaciju željeznice, a koliko od tog iznosa mogu uzeti domaće tvrtke, raspravljalo se na tribini Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Savezom za željeznicu (SZŽ) i Intermodalnim promotivnim centrom Dunav-Jadran (IPC).

Na tribini je istaknuto kako je najveći problem to što javne natječaje u željezničkom sektoru dobivaju uglavnom strane tvrtke. Time naše tvrtke ne sudjeluju u projektima, ni kao pod-ugovorni izvođači pa ne mogu ostvariti kvalitetne reference za izlazak na strana tržišta.

Predviđene investicije u hrvatsku željezničku infrastrukturu iznose 3,5 milijarde eura

Prema anketi provedenoj među domaćim proizvođačima, preko polovice ih smatra da domaća industrija nije dovoljno zastupljena u javnoj nabavi, ali 65 posto se nada da će im se otvoriti neke prilike iz nove faze financiranja EU fondova za ulaganja u željeznicu.

Hrvatska mora pomnije analizirati koje korake treba poduzeti u razvoju željeznica kako bi domaće tvrtke dobile priliku sudjelovati u budućim projektima.

Nezadovoljstvo uvjetima javnih natječaja

Željeznički sustav mogao bi biti gospodarski zamašnjak, no oslanjamo se na pamet izvana, iako imamo domaću kvalitetu, istaknuto je na tribini u Gospodarskoj komori.

U studiji nazvanoj Stanje hrvatske željezničke industrije, više od 90 posto domaćih proizvođača izrazilo je nezadovoljstvo uvjetima javnih natječaja te smatraju da se u tim poslovima trebaju postrožiti uvjeti za strane dobavljače.

Ukupni godišnji promet željezničke industrije u svijetu iznosi preko 163 milijarde eura, a najviše toga odlazi na usluge, vozni park i infrastrukturu. Hrvatska u svim tim sektorima ima proizvođače koji mogu ponuditi svoj proizvod. Procjenjuje se da će željeznička industrija u idućih nekoliko godina porasti na 192 milijarde eure.

Predviđene investicije u hrvatsku željezničku infrastrukturu iznose 3,5 milijarde eura.

Na panel raspravi o ulozi hrvatske industrije u modernizaciji željeznice sudjelovali su Zvonko Viduka iz Altproa, Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, Tomislav Radoš iz HGK, Robert Blažinović iz MINGO-a, Gojko Stunjek iz TŽV Gredelja, Josip Ninić iz Končar-KEV-a te Goran Jurišić iz Tehničkog servisa željezničkih vozila.