Najbolja velika hrvatska tvrtka po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) ove je godine rovinjska Maistra te joj je pripala nagrada “Zlatna kuna”. U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je najboljom malom tvrtkom proglašena Bruketa&Žinić&Grey.
Najbolja banka je Privredna banka Zagreb (PBZ), a najbolje osiguravajuće društvo Wiener osiguranje Vienna Insurance Group.
Zlatnu kunu u kategoriji inovacija dobila je tvrtka Altpro, a u novoj kategoriji post startup tvrtka Axilis.
Zlatna kuna za životno djelo Stjepanu Šafranu
Ove godine je po prvi put u sklopu Zlatne kune dodijeljeno priznanje za promicanje gospodarstva, a pripalo je Mati Rimcu iz tvrtke Rimac Automobili.
Zlatna kuna za životno djelo uručena je Stjepanu Šafranu, doajenu hrvatskoga obrtništva i poduzetništva koji je tijekom godina iz jednostavne radionice za preradu metala i strojnu obradu razvio poslovni sustav s tri tvrtke s preko 210 zaposlenih, koje uspješno posluju na hrvatskome, europskome i afričkome tržištu.
“Osobno držim da je izvoz temeljna sastavnica na kojoj se treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva i koja će kreirati proizvode dodane vrijednosti te dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda.
Zato je potreban onaj neophodan trokut suradnje države, akademske zajednice i gospodarstva”, istaknula je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, zahvalivši gospodarstvenicima koji su je pratili u službenim posjetima diljem svijeta.
Reforme garancija oporavka
“Vlada će u svojim aktivnostima nastaviti sa svim mjerama koje će pomoći hrvatskim gospodarstvenicima da u stabilnom i pouzdanom pravnom okviru te predvidivom fiskalnom okviru grade svoje poslovanje”, poručio je premijer Andrej Plenković. najavio je kako će se u idućem razdoblju nastaviti provoditi nacionalni program reformi kojeg smatra najboljom garancijom demografskog oporavka zemlje.
Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da unatoč Vladinim reformama i pozitivnim pokazateljima, poput rasta BDP-a i izvoza kao i smanjenja deficita i javnog duga, Hrvatskoj potrebna još dublja i dinamičnija promjena kako ‘ne bismo zapeli na začelju ljestvice razvijenosti Europske unije’.
Osim potrebe efikasnije i poticajne javne uprave te stabilnog zakonodavnog okvira, posebice ističe novi obrazovni sustav koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada.