Poslovni svijet najviše strahuje zbog zastoja u poslovanju i pandemija

U Hrvatskoj poslovni svijet najvećim rizicima smatra izbijanje pandemije i kibernetičke incidente, a treće mjesto dijele čak tri rizika: nedostatak kvalificirane radne snage, promjena zakonodavstva i propisa te elementarne nepogode

35
Allianzov barometar rizika

Tri rizika povezana s bolešću COVID-19 izbila su na sam vrh Allianzova barometra rizika za 2021., u čemu se ogledaju mogući zastoji i gubici s kojima se tvrtke suočavaju zbog pandemije bolesti uzrokovane novim koronavirusom. Zastoji u poslovanju (1. mjesto uz odgovore 41 % ispitanika) i izbijanje pandemije (2. mjesto uz odgovore 40 % ispitanika) glavni su ovogodišnji poslovni rizici uz cyber-incidente (3. mjesto uz odgovore 40 % ispitanika) koji ih prate u stopu zauzimajući treće mjesto.

Ovo 10. godišnje istraživanje svjetskih poslovnih rizika koje provodi društvo Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) obuhvaća stajališta 2769 stručnjaka iz 92 zemlje i teritorija, a uključuje glavne izvršne direktore, stručnjake za upravljanje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje.

“Allianzovim barometrom rizika za 2021. očigledno dominira trojac rizika povezanih s bolešću COVID-19. Zastoji u poslovanju, pandemija i cyber-incidenti čvrsto su povezani, što upućuje na sve veću izloženost našeg svijeta obilježenog snažnom globalizacijom i povezanošću“, rekao je Joachim Müller, glavni izvršni direktor AGCS-a.

“Pandemija bolesti uzrokovane novim koronavirusom podsjetnik je da moramo raditi na daljnjem razvoju upravljanja rizicima i upravljanja kontinuitetom poslovanja kako bismo pomogli poduzetnicima da se pripreme za ekstremne događaje i prebrode ih. I dok utjecaj pandemije na zemlje diljem svijeta ne jenjava, moramo se pripremiti za učestalije ekstremne događaje poput pada oblaka i cyber-napada svjetskih razmjera, prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama, pa čak i izbijanja još jedne nove bolesti.”

>>Poslovnjaci prvi put najvećom prijetnjom smatraju kibernetičke rizike

Dugo godina podcijenjen rizik od izbijanje pandemije

Kriza povezana s bolešću COVID-19 i dalje predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost pojedinaca i tvrtki, stoga je jasno zašto se izbijanje pandemije podiglo za nevjerojatnih 15 mjesta na ljestvici zauzimajući 2. mjesto ispred niza drugih rizika. U deset godina postojanja Allianzova barometra rizika ovaj rizik se do 2021. nikad nije našao više od 16. mjesta, što znači da je riječ o očigledno podcijenjenu riziku. Međutim, u čak 16 zemalja taj je rizik zauzeo sam vrh ljestvice za 2021., a na svim kontinentima i u 35 od 38 zemalja čiji podaci ulaze u analizu glavnih deset rizika, uvršten je među tri glavna rizika. Jedine su iznimke Japan, Južna Koreja i Gana.

Rast insolventnosti

Tržišna kretanja (4. mjesto uz odgovore 19 % ispitanika) u Allianzovu barometru rizika za 2021. također su zauzela više mjesto nego prethodnih godina, u čemu se ogleda rizik povezan s porastom stopa insolventnosti nakon pandemije. Prema tvrtki Euler Hermes do najvećeg će porasta insolventnosti doći 2021.

Očekuje se da će svjetski indeks insolventnosti tog osiguravatelja kredita za financiranje trgovine doseći rekordnu vrijednost za bankrote uz porast od 35 posto do kraja 2021., pri čemu se najveći porast očekuje u SAD-u, Brazilu, Kini i zemljama europske jezgre. Nadalje, izgledno je da će COVID-19 poslužiti kao poticaj za razdoblje bogato novostima i disruptivnim inovacijama, u kojemu će se ubrzati usvajanje tehnologije te propadanje starih modela i tradicionalnih sektora uz pojavu nove konkurencije.

Ostali rizici u porastu

U ostale rizike u porastu ubrajaju se makroekonomska kretanja (8. mjesto uz odgovore 13 % ispitanika) te politički rizici i nasilje (10. mjesto uz odgovore 11 % ispitanika), koji su velikim dijelom također posljedica pandemije bolesti uzrokovane novim koronavirusom. U rizike koji su u ovogodišnjoj anketi zauzeli niže mjesto nego prije ubrajaju se promjene zakonodavstva i propisa (5. mjesto uz odgovore 19 % ispitanika), prirodne katastrofe (6. mjesto uz odgovore 17 % ispitanika), požari/eksplozije (7. mjesto uz odgovore 16 % ispitanika) i klimatske promjene (9. mjesto uz odgovore 13 % ispitanika), a sve su ih očigledno nadmašile brige povezane s pandemijom.

Hrvatska: Izbijanje pandemije i cyber-incidenti

U Hrvatskoj je najveći, a ujedno i novi rizik na vrhu, ove godine izbijanje pandemije (54% ispitanika). Potom na drugom mjestu slijedi rizik od cyber-incidenta (31% u 2021. i 42% u 2020.) dok treće mjesto dijele čak tri rizika (26% ispitanika): promjena zakonodavstva i propisa (ovaj se rizik na prvome mjestu u Hrvatskoj nalazio posljednje četiri godine zaredom s 53% u 2020., 48% u 2019. i 2018. te s 57% u 2017.); prirodne nepogode (skočivši sa 4.mjesta 26% u 2020. na 3 mjesto) i nedostatak kvalificirane radne snage (skočio sa 6. mjesta na treće mjesto u 2021.).

“Kada je u pitanju utjecaj aktualne pandemije i bolesti COVID-19 na poslovanje Hrvatska se ne izdvaja u odnosu na većinu zemalja. I kod nas je ovaj neočekivani rizik koji nije zaobišao niti jednu organizaciju obilježio prošlu godinu. Neke su kompanije ili čitave industrije snažno pogođene, neke manje, a nekima su se otvorile nove poslovne prilike, ali svima je novi virus donio dodatni stres i izazove jer je tražio da se u kratkom vremenu prilagodimo novim, izvanrednim okolnostima kako bismo očuvali i održali poslovanje.

Top 10 poslovnih rizika u Hrvatskoj u 2021.

Podaci pokazuju koliko je često u postotcima određeni rizik naveden u odgovorima hrvatskih ispitanika (broj ispitanika:35). Svaki ispitanik mogao je navesti tri rizika.

Izvor: Allianz Global Corporate and Specality

Za neke industrije, pa onda i čitave ekonomije koje o njima jako ovise, nove okolnosti su posebno izazovne, a osobito se to odnosi na industriju putovanja u cjelini, turizam i ugostiteljstvo pa onda i sve druge na njih naslonjene industrije. Znamo da je pandemija ubrzala digitalizaciju što ima brojne pozitivne učinke, no istodobno kao što vidimo raste i rizik od cyber kriminala i mogućnosti narušavanja svih aspekata sigurnosti i ugrožavanja poslovanja korištenjem novih tehnologija.

Hrvatske tvrtke strahuju od nedostatka radne snage

Istraživanje je provedeno prije snažnog potresa koji je pogodio područje Banovine, pa možemo tek nagađati da bi kasnija provedba rizik od elementarnih nepogoda za našu zemlju podigla na još višu razinu. U jednoj godini suočili smo se s dva snažna potresa i velikim materijalnim štetama.

Ono što je zanimljivo za Hrvatsku u ovogodišnjem istraživanju jest da za naše kompanije nedostatak radne snage predstavlja jedan od najvećih rizika. Koliko je to važno pitanje vidimo upravo i na primjeru potrebe brzih sanacija ogromnih šteta koje je na području Petrinje, Siska i Gline napravio potres. Problem nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage s kojim su suočene i druge industrije poput turizma, ali sve više i ICT-a, ograničavajući je za željeni razvoj hrvatskog gospodarstva te zaista predstavlja jedan od većih rizika u Hrvatskoj.“, izjavio je Daniel Matić, predsjednik uprave Allianz Hrvatska.

Pandemija kao uzrok poremećaja

Prije nego je izbila pandemija bolesti COVID-19, zastoji u poslovanju našli su se na vrhu ljestvice Allianzov barometar rizika čak sedam puta, a sad su to mjesto ponovno zauzeli nakon što su ih s njega 2020. svrgnuli cyber-incidenti. Pandemija nam je pokazala da ekstremni događaji povezani sa zastojima u poslovanju svjetskih razmjera nisu mogući samo u teoriji, nego i u zbilji te da mogu uzrokovati gubitak prihoda i zastoje u proizvodnji, poslovanju i opskrbnim lancima. Čak je 59 % ispitanika izdvojilo pandemiju kao glavni uzrok zastoja u poslovanju 2021., a na tom je popisu slijede cyber-incidenti (46 %), prirodne katastrofe te požari i eksplozije (uz po oko 30 %).

Zbog pandemije se proširuje popis mogućih scenarija zastoja u poslovanju koji nisu povezani s materijalnom štetom poput cyber-napada i nestanka struje. „Izgledno je da će zbog posljedica pandemije – sveobuhvatnije digitalizacije, sve češćeg rada na daljinu i sve veće ovisnosti tvrtki i društava o tehnologiji – narednih godina rizici povezani sa zastojima u poslovanju biti izraženiji nego dosad“, objasnio je Philip Beblo, stručnjak u AGCS-ovu globalnom timu za preuzimanje rizika povezanih s imovinom. “Međutim, tradicionalni rizici povezani s materijalnom štetom neće iščeznuti pa moraju i dalje biti obuhvaćeni našim planovima za upravljanje rizicima. Prirodne katastrofe, ekstremne vremenske prilike i požari u mnogim su sektorima i dalje glavni uzrok zastoja u poslovanju, a možemo prepoznati trend prema kojem gubitci s vremenom postaju sve veći.”

Rizik u opskrbnim lancima

S obzirom na sve veću izloženost zastojima u poslovanju, mnoge tvrtke nastoje izgraditi otpornije poslovanje i smanjiti rizik u svojim opskrbnim lancima. Prema ispitanicima koji su sudjelovali u anketi Allianzov barometar rizika, unaprjeđenje upravljanja kontinuitetom poslovanja glavni je korak koji tvrtke poduzimaju u tom smjeru (62 %), a slijede ga uspostava suradnje sa zamjenskim dobavljačima ili više dobavljača (45 %), ulaganje u digitalne opskrbne lance (32 %) te unaprjeđenje odabira i nadzora dobavljača (31 %).

AGCS-ovi stručnjaci tvrde da su se mnoge tvrtke morale suočiti s činjenicom da njihovi planovi ne mogu pratiti tempo i razmjere pandemije. Planiranje kontinuiteta poslovanja treba biti holističkije i dinamičnije, obuhvaćati razne funkcije te praćenje i mjerenje mogućih novih ili ekstremnih gubitaka, stalno se nadograđivati i ispitivati te biti uklopljeno u strategiju organizacije.

Porast cyber-opasnosti zbog digitalizacije

Cyber-incidenti možda su pali na 3. mjesto, no i dalje su jedna od ključnih opasnosti, kojoj je svoj glas dalo više ispitanika nego 2020. Takvi se incidenti usto u mnogim zemljama, uključujući Brazil, Francusku, Njemačku, Indiju, Italiju, Japan, Južnoafričku Republiku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, još uvijek ubrajaju u tri glavna rizika.

Budući da zbog pandemije svjedočimo sve bržoj digitalizaciji i sve češćem radu na daljinu, dodatno se povećava naša izloženost informatičkim rizicima. Na vrhuncu prvog vala zatvaranja u travnju 2020. FBI je iznio podatke o povećanju incidenata od 300 posto, a procjenjuje se da cyber-kriminal svjetsko gospodarstvo trenutačno stoji više od bilijun američkih dolara, što predstavlja porast od 50 posto u odnosu na stanje prije dvije godine.

Incidenti povezani s ucjenjivačkim softverom, koji su već i sad vrlo česti, postaju sve štetniji i sve češće pogađaju velike tvrtke uz sofisticirane napade i pozamašne iznuđivačke zahtjeve, što je istaknuto u izvješću o trendovima povezanima sa cyber-rizicima koje je nedavno objavio AGCS.

“Pojava bolesti COVID-19 pokazala nam je koliko se brzo cyber-kriminalci mogu prilagoditi, a povećanje razmjera digitalizacije potaknuto pandemijom stvorilo je plodno tlo za napade pa se neprestano susrećemo s novim scenarijima cyber-gubitaka”, rekla je Catharina Richter, globalna direktorica Allianzova Centra za upravljanje cyber-rizicima u sklopu AGCS-a.

“Napadači su inovativni: oslanjaju se na automatsko skeniranje kako bi otkrili sigurnosne propuste, napadaju loše osigurane usmjerivače, a služe se čak i realističnim medijskim sadržajem koji je izmijenjen ili krivotvoren pomoću umjetne inteligencije, a koji je poznat pod engleskim nazivom deepfake. Istovremeno nastavljamo svjedočiti sve snažnijoj regulaciji zaštite podataka i privatnosti te sve većim kaznama za povrede sigurnosti podataka.”

Politički rizici i nasilje

Makroekonomska kretanja popela su se na 8. mjesto, a politički rizici i nasilje (10. mjesto) ušli su u prvih deset rizika prvi puta od 2018., u čemu se ogleda činjenica da građanski nemiri, prosvjedi i pobune trenutačno konkuriraju terorizmu kao glavni rizik kojem su izložene tvrtke. Mnogi nedavni događaji, poput prosvjeda povezanih s pokretom Black Lives Matter, demonstracije protiv zatvaranja i nemiri povezani s američkim predsjedničkim izborima, svojim su brojem, razmjerima i trajanjem bili istinski iznimni.

Budući da se socioekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 gomilaju, izgledno je da će doći do novih političkih i društvenih nemira pa mnoge zemlje mogu očekivati pojačanu aktivnost te vrste 2021., ali i nakon toga, posebno u Europi i objema Amerikama.

Promjena regulative

Promjene zakonodavstva i propisa s prošlogodišnjeg su 3. mjesta pale na 5. “Iako bi se moglo reći da je pandemija izazvala određene zastoje na zakonodavnoj pruzi, nipošto nije izbacila vlak iz tračnica. Upravo suprotno, čini se da bi 2021. mogla biti puna novosti u zakonodavstvu i propisima, posebno kad je riječ o zaštiti podataka i održivosti”, predviđa Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu.

Prirodne katastrofe

Prirodne katastrofe s 4. su mjesta pale na 6. Tomu je tako zbog činjenice da je 2020., unatoč tomu što su ukupni gubici povezani s nizom manjih događaja poput šumskih požara i tornada tijekom godine uzrokovali veliku štetu i doveli do značajnih osiguranih gubitaka, bila treća uzastopna godina bez ijednog većeg štetnog događaja, poput uragana Harveyja iz 2017.

Klimatske promjene pale na 9. mjesto

Klimatske promjene također su pale na 9. mjesto. Međutim, potreba za borbom protiv klimatskih promjena nije ništa manja nego prije, posebno s obzirom na činjenicu da je 2020. bila sveukupno najtoplija godina otkad postoje mjerenja. “Budući da je započela kampanja cijepljenja, klimatske će se promjene 2021. vratiti na dnevni red uprava kao prioritet”, rekao je Michael Bruch, globalni direktor za okoliš, društvo i korporacijsko upravljanje u AGCS-u. “Mnoge tvrtke svoje poslovanje moraju prilagoditi svijetu s niskim emisijama ugljika, a stručnjaci za upravljanje rizikom moraju biti predvodnici u toj prilagodbi.”