Analitičari pad BDP-a u trećem kvartalu procjenjuju na 10,4 posto

Sedam analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto

28
pad BDP
U proteklom tromjesečju industrijska proizvodnja pala je 1,3 posto na godišnjoj razini

Premda se hrvatsko gospodarstvo zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon ‘lockdowna’ djelomično oporavilo od rekordnog pada u drugom tromjesečju, analitičari i u trećem kvartalu očekuju dvoznamenkasti pad BDP-a na godišnjoj razini.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za treće tromjesečje, a sedam analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u recesiju, no pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 posto u prethodnom kvartalu. Rekordan pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

Pad u trgovini na malo 7,6 posto

Pad je ponajviše posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je posljedica pada aktivnosti u uslužnim djelatnostima, koje ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjele nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini, navode analitičari.

Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar. Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 milijuna turista, što je oko 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 milijuna.

Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje. U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 posto na godišnjoj razini. Posljedica je to slabe domaće i inozemne potražnje, što potvrđuje i pad izvoza u ovoj godini.

Vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na otprilike 126 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a.

Državna potrošnja ublažava negativne trendove

Visoka razina neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja svojim rastom potražnje ublažava negativne trendove.

Ni u četvrtom kvartalu analitičari ne očekuju punom bolje rezultate. Osobna potrošnja će i dalje trpjeti zbog manjeg raspoloživog dohotka i smanjenih prihoda privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Blagdanska potrošnja bit će narušena epidemiološkim mjerama, kao i prihodi od turizma.

Nastavit će se pad izvoza i uvoza zbog restriktivnih mjera u većini europskih zemalja i posljedične recesije u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima, prvenstveno Italiji i Njemačkoj. Eurostat navodi da je BDP Europske unije u trećem tromjesečju pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo 4,7, a njemačko 4,2 posto.

Pad BDP-a u 2020. procjenjen na 9,2 posto

Sedam analitičara u anketi Hine u prosjeku procjenjuje da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto. Procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 posto.

Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom na to da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto. Razlozi su tome “donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Pad gospodarstva u ovoj godini vjerojatno će biti veći nego za financijske krize 2009. godine, kada je iznosio 7,4 posto. Vlada i Hrvatska narodna banka procjenjuju da će pad BDP-a iznositi 8 posto. Europska komisija pak procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo ove godine oslabiti za 9,6 posto.