U Registru godišnjih financijskih izvještaja trenutno ih je objavljeno 145 tisuća za 2021. godinu što je 3 tisuće više nego u 2020. godini. U registru za 2021. je i 12,4 tisuće poduzeća koja nemaju javno objavljenih izvještaja za 2020., dok 9,8 tisuća koji su ga predali za 2020. Nisuto učinili i za 2021. godinu.
Uvidom u povijesne podatke, moglo bi se reći da se radi o umjerenijoj fluktuaciji i rastu (2,2 %), primjerenom za posljednje dvije godine, dok je u ranijim razdobljima bila snažnija. Za 2018. broj predanih GFI iznosio je 133,8 tisuća, što je 7,3% više u odnosu na 124,8 tisuća za 2017., dok je 138,9 tisuća predanih GFI za 2019. bilo 3,7% više u odnosu na 2018.
Odnos poduzeća koja su poslovali s dobiti i gubitkom u 2021., njih 94,6 tisuća ili 65,2 posto naspram 50,4 tisuće ili 34,8 posto, značajno se poboljšao u odnosu na 2020., kada je omjer iznosio 59 naprama 41 posto) i gotovo se približio standardu 67 naprama 33 posto, koliko je taj omjer egzistirao u nekoliko prethodnih godina.
Lošiji omjer 55,5 naprama 44,5 posto poduzeća s dobiti i gubitkom koja su predala izvješća za 2021. a nisu za 2020., utjecao je da se ne bude bliže tom standardu, a koji je bez tih „novih“ za 132,3 tisuće „starih“ iznosio 66,2 naprama 33,8, pokazala je analiza Nikole Nikšića pripremljena za PoslovniFM.
Broj zaposlenih prema satima rada u 145 tisuća obveznika poreza na dobit („realni sektor“), nakon značajnoj pada u 2020. u odnosu na 2019. (-29,4 tisuće), u 2021. gotov se vratio na razinu 2019. Treba imati na umu da na broj zaposlenih izračunan temeljem obračunanih radnih sati odražava i intenzitet radnih aktivnosti (prekovremeni rad, puno i nepuno radno vrijeme, sezonski rad …). Uz logičan rast apsolutnih vrijednosti zbog povećanja ukupnog broja poduzeća, promatrano kroz udjele, svi pokazuju određeni rast.
Udio investitora za 2021. premašio je vrijednost za 2019., no još uvijek je znatno manji nego za 2016. (10,3 %) i 2017. (9,8 %), te manji od 2018. (9,6 %). Očito da relativno mali potencijal domaćeg tržišta tjera poduzetnike na snažnije djelovanje i korištenje prilika na inozemnim tržištima, a što je konačno potvrđeno i u 2021., značajnijim rastom vrijednosti udjela izvoznika (15,5 %), za gotovo 1 postotni poen u odnosu na 14,5 %, što je uz manja odstupanja bila standardna vrijednost dulji niz prethodnih godina.
Vrijednost udjela izvoznika u 2021. po prvi puta se izjednačila s vrijednosti udjela uvoznika. Kako je prikazano u dodatnim podacima GFI, zbirna vrijednost prihodi od prodaje u inozemstvu u iznosu 189,1 milijarde kuna za 29,3 milijarde kuna premašila je zbirnu vrijednost uvoza (koji uključuje i stjecanje dobara) u iznosu 159,8 milijardi kuna.
U 2021. zbirno, ukupni prihodi su u odnosu na do tada „naj“ 2019. premašeni za 10.7%, neto rezultat za 44.8%, a neto marža za 30.8%.
Jačanje tržišnih aktivnosti na inozemnim tržištima, dovelo je do toga da uz izniman rast prihoda od izvoza u 2021. u odnosu na 2019., 37,6 milijardi kuna, udio izvoza u prihodima poraste za 2,3 postotna poena, i prvi puta bude iznad „psihološke“ granice 20 posto.
Uvid u poslovanje po veličinama ukazuje da nešto manje od 2 tisuće velikih i srednje velikih s 45,8 % ukupno zaposlenih ostvaruju 62,1 % ukupnih prihoda i 58,7 % neto profita. Udio prihoda od izvoza (60,9 %) proporcionalan je udjelu prihoda, kao i udio ulaganja (61,9 %). No, zbirno veliki srednje veliki u uvozu participiraju sa značajno većim udjelom, čak 76,5 %. Promatrajući neto marže profita 2021., može se zaključiti da je profitabilnost obrnuto proporcionalna veličini. Mikro su, za razliku od 2020., u 2021. zbirno ostvarili najveću neto maržu profita (5,8 %), pa slijede mali (5,3 %), srednji (5,2 %), i na kraju veliki s 4,5 %.
Kada se pogledaju trendovi zbirne vrijednosti prihoda po veličinama i njihov prosječni rast u petogodišnjem razdoblju, opet ćemo doći do sličnog rangiranja. Najveći prosječni godišnji rast zabilježen je kod mikro poduzeća (7,6 %), kod malih je iznosio 6,7 %, srednjih 5,4 %, a velikih 5,7 %.
Cjelovitu analizu Nikole Nikšića za poslovniFM možete pročitati na linku.
