Članice G20 bez dogovora o smanjenju primjene fosilnih goriva

Dogovor je blokirala grupa zemalja koje se, umjesto na smanjenje primjene fosilnih goriva, žele fokusirati na razvoj tehnologija za hvatanje stakleničkih plinova

15
Izgaranje fosilnih goriva stvara emisije stakleničkih plinova koji djeluju poput pokrivača omotanog oko Zemlje, zadržavajući sunčevu toplinu i podižući temperature [Image by Gerd Altmann from Pixabay<]

Članice grupe visokorazvijenih ekonomija G20 na sastanku u Bambolimu Indiji nisu postigle konsenzus o postupnom smanjenju primjene fosilnih goriva. Dogovor je blokirala grupa zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom, navodi Financial Times te podsjeća da su se tijekom prethodnih pregovora prijedlogu o smanjenju fosilnih goriva protivile Rusija i Kina, koje su osujetile i dogovor na klimatskom summitu UN-a u Egiptu krajem prošle godine.

S druge strane, Europska unije ja najveći zagovornik smanjenja primjene fosilnih goriva koja generiraju oko tri četvrtine svih emisija stakleničkih plinova. Države G7 već su se složile ubrzati postupno ukidanje fosilnih goriva.

Dogovora nije bilo niti oko nastojanja da razvijene zemlje do 2025. godišnje prikupe 100 milijarda dolara za klimatske aktivnosti namijenjene gospodarstvima u razvoju, o definiranju globalnih ciljeva za razvoj obnovljivih izvora energije (utrostručenje kapaciteta do 2030.) niti oko rata u Ukrajini.

Zemlje G20 objavile su u subotu sažeti dokument o sastanku umjesto zajedničkog priopćenja. Zajedničko priopćenje izdaje se kada postoji potpuna suglasnost između zemalja članica o svim pitanjima.

“Postigli smo potpuni dogovor o 22 od 29 paragrafa, a sedam paragrafa čini sažetak predsjedatelja”, rekao je indijski ministar energetike R.K. Singh.

Indijski ministar je na brifingu za novinare nakon konferencije rekao da su neke zemlje zagovarale smanjenje primjene fosilnih goriva, ali druge zemlje su imale drugačije poglede na to pitanje: one se žele usredotočiti na razvoj tehnologija za hvatanje emisija stakleničkih plinova.

Znanstvenici i aktivisti ogorčeni su zbog toga što međunarodna tijela odugovlače s primjenom mjera čija je svrha suzbiti globalno zatopljenje dok ekstremni vremenski uvjeti širom svijeta ukazuju na to kako klimatske promjene utječu na svijet, navodi Reuters.

Globalne emisije moraju se smanjiti za 43 posto do 2030. kako bi se rast temperatura ograničio na 1,5 Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine. To je prag, upozoravaju znanstvenici, nakon kojeg ćemo suočeni s vjerojatno nepovratnim promjenama na planetu i razornim posljedicama za građane, navodi Međuvladin panel za klimatske promjene.

Ali svijet je na putu da temperatura do 2100. poraste između 2,4 i 2,6 °C do 2100. godine, navodi UN-ov Program za okoliš. Temperature su već porasle barem za 1,1 stupanj Celzijusa.