Ahmet Mešić osnovao je 1980. građevinski obrt koji je 1993. prerastao u tvrtku Mešić Com d.o.o. U početku je tvrtka djelovala na užem području Zagreba, no danas je prisutna širom Hrvatske. Orijentirana je na visokogradnju. Projekti su bazirani na izgradnji objekata javne namjene – škola, vrtića, bolnica, kazališta, sportskih objekata… – te stambenih i poslovnih zgrada namijenjenih prodaji.
Kompletna nabava građevinskog materijala i opreme obavlja se preko poslovno povezane tvrtke MC Plus d.o.o. sa sjedištem u Lučkom. Uz matičnu tvrtku i MC Plus tu su još tvrtka Mešić građenje d.o.o te Dom za starije nemoćne Salvia u Crikvenici. Sve tvrtke ukupno imaju oko 180 zaposlenih. O poslovanju i planovima razgovarali smo s Danijelom Kuzmanom koji je, uz oca i sina, Ahmeta i Adnela Mešića, jedan od direktora tvrtke.
- Kakva je bila poslovna 2017. za tvrtku Mešić Com i kako vidite situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru?
Poslovna 2017. bila je dobra godina, imali smo 140 milijuna kuna prometa. Prethodne godine promet je iznosio 138 milijuna kuna, dakle mogli bismo govoriti o blagom napretku.
Tržište raste, ali pojavio se problem nedostatka operative. Nije riječ samo o nedostatku ljudi, nego i nedostatku poduzeća koja imaju kapacitete za velike poslove. Nakon dugotrajne krize smanjio se broj tvrtki na tržištu, neke velike tvrtke su u problemima. Danas raspoloživa građevinska operative ne može zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta. U problemu su i investitori koji žele kvalitetnim projektima povući novac iz europskih fondova budući da je na tržištu smanjen broj izvođača koji mogu ponudom zadovoljiti uvjete za takve projekte.
Preko europskih fondova su dostupna velika sredstva za infrastrukturne radove, dosta se ulaže u izgradnju i adaptaciju zgrada u pravosudnom i zdravstvenom sustavu… To su poslovi vrijedni po stotinjak milijuna kuna. Velike su investicije i u turizmu, a građevinski sektor to sve teško prati. Posla ima, novaca ima, ali nedostaje operative. Možete na prste jedne ruke nabrojati građevinske tvrtke u Hrvatskoj s više od petsto ljudi. U niskogradnji gotovo da više nema ozbiljne hrvatske tvrtke, u visokogradnji se priča svela na 5-6 velikih. Među malim i srednjim poduzećima, u tu grupu pripadamo i mi, konkurencija je također sve tanja, gotovo da je nema. Posla ima više nego što ga hrvatska operativa može obaviti.
Također, postavlja se pitanje kvalitete radne snage jer kvaliteta koja se nudi slabija je nego što je bila nekad. To je malo širi i postojaniji problem: interesa za strukovno obrazovanje nema. Iz škole više ne možete dobiti radnike jer veliki dio polaznika strukovnih škola po završetku školovanja nema interesa za takve poslove. Nemamo izvor stručne radne snage. Mnoge tvrtke su zainteresirane za stipendiranje budućih strukovnih djelatnika, ali među mladima nema interesa.
- Koji su glavni projekti na kojima radite?
Kroz javnu nabavu imamo ugovoreno 60 milijuna kuna poslova, za grad Zagreb Zagrebački holding i općinu Plitvička jezera. U Zagrebu radimo osnovnu školu u Hrvatskom Leskovcu, adaptaciju i dogradnju osnovnih škola „Antun Mihanović“ u Dubcu i „Vinko Žganec“ na Kozari boku te Kulturno informativni centar u Korenici.
Od vlastitih projekata u završnoj fazi je stambeni objekt na Laništu sa 120 stanova. Useljenje bi trebalo biti u svibnju, nakon tehničkog pregleda. Očekujemo pravomoćnu građevinsku dozvolu za stambeno-poslovnu zgradu u Domobranskoj ulici s 80 stanova. Nakon toga krećemo s radovima, za otprilike mjesec dana. U fazi projektiranja i ishođenja građevinske dozvole je stambena zgrada u Bolničkoj ulici u Vrapču, te poslovno-skladišni objekt u Lučkom. U planu je i stambeno-poslovna zgrada u Petrinjskoj. U tijeku je natječaj za arhitektonsko rješenje budući da je riječ o užem centru grada. Na Ribnjaku smo ovih dana ugovorili projektiranje stambene zgrade s dvadeset stanova te očekujemo da se do ljeta ishodi građevinska dozvola i da krenemo s izvedbom.
- Koliko se Mešić Com sam pojavljuje kao investitor, a koliko radi za treću stranu?
Ranije je veći udjel imala javna nabava. Budući da smo intenzivnije krenuli u stambenu izgradnju, sada je omjer pola-pola, a trend je takav da ćemo veće prihode imati od vlastitih projekata. Dom za starije i nemoćne u Crikvenici je jedan takav primjer. Uz njega smo izgradili 50 apartmana u tri bloka. Uglavnom investiramo u stambenu izgradnju, a Dom u Crikvenici smo gradili jer je to bilo propisano urbanističkim planom. Kupili smo jedno staro odmaralište, a uvjet je bio da se napravi dom za starije i nemoćne. Osim kao glavni izvođači radova i investitori, pojavljujemo se i kao podizvođači. Surađujemo s dvije velike tvrtke, GIP Pionir i VMD. Za njih već dvadesetak godina radimo završne radove. S druge strane, GIP Pionir na našim investicijama za nas izvodi armirano-betonske konstrukcije.
- Kako to da ste dom u Crikvenici zadržali u vlasništvu? Namjeravate li ga prodati?
Još u fazi gradnje smo tražili potencijalne kupce ili partnere. Budući da nismo našli pouzdane partnere, na kraju smo osnovali ustanovu Salvia za starije i nemoćne i sami smo pokrenuli biznis. Ušli smo u treću godinu poslovanja s 40 posto popunjenih kapaciteta. To je zadovoljavajući rezultat s obzirom na to da je uobičajeni ciklus do potpune popunjenosti pet godina. Briga za starije i nemoćne je posao u kojem nema rezultata na brzinu, treba uložiti mnogo truda. Dio apartmana uz dom smo kategorizirali za turističku djelatnost pa se i time bavimo posljednje dvije sezone. Nakon godinu i pol Dom je počeo pokrivati troškove i danas je profitabilan.
Kapital je jeftin i dostupan
- Kako financirate vlastite projekte?
Vlastitim sredstvima i kreditima banaka. U Crikvenici nas je podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Malešnicu smo radili uz pomoć kreditnog aranžmana s BKS bankom, a Rapsku i Lanište smo napravili vlastitim sredstvima. Koristili smo i kredite za obrtna sredstva. Za buduće projekte ćemo vidjeti. Dio će biti financiran vlastitim sredstvima, dio kreditima.
Situacija na tržištu je povoljna. Kamatne stope su niske, banke imaju sredstva, a malo je ozbiljnih tvrtki kojima ih mogu plasirati. Kada smo počeli projekt na Malešnici, nitko nas nije htio kreditirati. Ali situacije se vrlo brzo mijenjala i naglo je porastao interes banaka za kreditiranje. Sada poslujemo s više banaka, razgovaramo o raznim aranžmanima, od okvira za garancije do kreditnih aranžmana. Trenutno smo u ekspanziji i to će potrajati još neko vrijeme, ali svjesni smo da će kamatne stope u jednom trenutku početi rasti.
- Gdje trenutno vidite najveći potencijal za Mešić Com?
U vlastitim investicijama. Imamo projekcije vlastitih investicija za idućih pet godina, a u javnoj nabavi će posla biti mnogo više nego što se može odradit,i tako da se ne bojim da će nam u tom segmentu posla nedostajati.
Kapital je jeftin i dostupan, smanjio se broj ozbiljnih poduzeća koje mogu investirati u veće projekte. Vrijeme za investicije je povoljno, a javna nabava i vlastite investicije su jako dobra kombinacija, nadopunjuju se. Ne ovisimo o samo jednom segmentu. U javnoj nabavi imate nekoliko radilišta i kontinuitet prihoda, Kod vlastitih ulaganja je ciklus duži, ali kada na kraju ostvarite profit, možete krenuti u novu investiciju, a dobro dođe i za financiranja javnih radova.
>>Ivan Paladina, Institut IGH: Slijedi bolje poslovanje
>>Zlatko Sirovec, Tehnika: Investitori još uvijek diktiraju uvjete
Ne mijenjamo puno smjer. Stalno radimo određenim intenzitetom, nema velikih odstupanja. Kontinuitet nam daje stabilnost. Zadržali smo stabilnost i tijekom krize, održali smo broj zaposlenih. I sada, kada su radnici počeli odlaziti u inozemstvo, zaposlili smo nove, a dio se čak vratio. Opet smo uspjeli zadržati stabilnost. Trenutno su okolnosti na tržištu povoljne, te očekujemo daljnji napredak.
- Jeste li zadovoljni suradnjom s kooperantima?
Imamo veliki krug kooperanata s kojima radimo niz godina i možemo se na njih osloniti. Sve ove projekte ne bismo uspjeli napraviti da nismo imali dobre podizvođače. Što se tiče radne snage, situacija na tržištu jednaka je i kod nas, i kod njih. Svima nedostaje kvalitetnih ljudi. Kad imate puno poslova, morate biti pokriveni na svim pozicijama, imati više podizvođača koji vas prate. Bez obzira na to što imamo dugogodišnje i provjerene pod izvoditelje, nismo zatvoreni za suradnju s novim kvalitetnim tvrtkama.
- Ministarstvo graditeljstva pokrenulo je veliki projekt energetske obnove zgrada. Ima li tu prostora za Mešić Com?
U početku smo krenuli na te natječaje, ali ubrzo smo odustali. Bilo je dosta ponuda s dampinškim cijenama i to nam je bilo neprihvatljivo. Opredijeli smo se za složenije poslove, cjelovite adaptacije ili dogradnje umjesto samo energetske obnove. Nemam informacije kakva je sada situacija na tržištu.
>>Josip Purić: Preživjeli smo jer smo radili sve što se nudilo
>>Ivan Kolarić, Tegra: Svoju aktivnost temeljimo na vlastitim resursima
Volimo natječaje za radove na objektima koji su zaštićeni spomenici kulture. Radili smo adaptaciju zgrade Županijskog suda u Osijeku. To je trajalo dvije godine, Sud je cijelo vrijeme radio, mi smo napravilo kompletnu adaptaciju, dio po dio. U Karlovcu smo obnovili studentski dom koji je također u zgradi koja je zaštićeni spomenik kulture, bivša vojarna iz doba Austro-Ugarske. Takvi su nam poslovi zanimljiviji. Odradili smo i nekoliko poslova na fasadama pod zaštitom. Vjerojatno ćemo ih odraditi još nekoliko zbog referenci, ali na tržištu ima poduzeća koja su se specijalizirala za energetsku obnovu. Mi, eto iz navedenih razloga nismo u tome.
- Namjeravate li se širiti izvan Hrvatske?
Imamo prilike, ali nemamo se namjeru širiti na strana tržišta. Teško u ovom trenutku možemo pokriti i domaće. Nismo dopustili da nas povuče nagli razvitak pa da dovedemo u pitanje budućnost tvrtke. Ako prenaglo rastete, vrlo lako možete doći u situaciju da stvari krenu obrnutim tijekom. Bitno je imati stabilnu strukturu tvrtke, da cijeli sustav prati rast. Osim toga, u krizi je lakše opstati ako ste tvrtka srednje veličine.
Mi smo taman takve veličine da se možemo lako prilagoditi svakoj situaciji na tržištu. Imamo svoju tehniku, vozila i opremu. U svakom trenutku možemo preusmjeriti cijele ekipe. Fleksibilni smo i operativni. Zapovjedni lanac je kraći. Možemo napraviti manevre koje velike tvrtke teško mogu podnijeti.
- Što očekujete u ovoj godini u odnosu na sektor i tvrtku?
Vjerujem da će se povoljno razdoblje nastaviti, da će biti kvalitetnih poslova na javnoj nabavi i da će se potražnja za stanovima nastaviti kroz narednih par godine. Očekujem da će se zaustaviti odljev radne snage, da će se dio ljudi vratiti na hrvatsko tržište. Očekujem i rast cijena građevinskih radova.
Mi sad kontinuirano podižemo plaće, ali cijene radova ne možemo podići preko noći. Nakon što ugovorimo poslove, za par mjeseci započnemo radove pa treba još godinu dana da ih završimo. Taj ciklus traje godinu do dvije i moramo ga dovršiti po ugovorenim cijenama. Povećavanjem cijene rada moraju rasti i cijene usluga u građevinarstvu. Ali to je proces za koji treba vremena.
S obzirom na to da je posla trenutno više nego operative, očekujem da će se do kraja godine početi događati situacije da se na pojedine javne natječaje za izvođenje radova neće javiti niti jedan ponuditelj. U toj situaciji će tvrtke koje ionako imaju dovoljno posla početi nuditi svoje usluge po višim cijenama jer neće biti pod pritiskom da moraju dobiti nove poslove kako bi preživjele. Ići će se po načelu: ‘ako dobijemo posao po dobrim cijenama, u redu; ako ne dobijemo, ionako već imamo dovoljno posla’. Očekujem da će se tako cijene rada i usluga u građevinskom sektoru podići na razinu da se tvrtke mogu normalno razvijati i adekvatno plaćati radnike. To je ujedeno i preduvjet da se zaustavi odljev kvalitetne radne snage na strana tržišta i poveća interes za zapošljavanje u građevinskom sektoru.
Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 26. ožujka 2018. (br. 
4022) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama,uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
