Sustav gospodarenja otpadom gradimo od krova umjesto od temelja

Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje trenutno je u postupku dobivanja dozvole za gospodarenje otpadom, a prema informacijama iz nadležnog županijskog ureda dozvola bi trebala biti odobrena ovih dana, odnosno do kraja pokusnog rada, a prije početka probnog rada s otpadom, rekao je Dino Perović,  direktor tvrtke Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom koja upravlja Centrom, u intervjuu za časopis Tehnoeko. Probni (uključujući i pokusni) rad traje šest mjeseci, što znači da bi u puni pogon CGO Biljane Donje trebao krenuti u drugoj polovici ove godine, odnosno početkom zadnjeg kvartala ove godine.

CGO Biljane Donje četvrti je završeni od 11 planiranih CGO-a u Hrvatskoj, prostire se na 46 hektara, a pokriva Zadarsku i dio Ličko-senjske županije. U sklopu Centra izgrađene su tri pretovarne stanice: PS Biograd na Moru, PS Gračac i PS Pag. Projekt vrijedan 87,2 milijuna eura (657 milijuna kuna) je sa 76 posto financiran sredstvima EU iz Kohezijskog fonda (OPKK 2014. – 2020.), nacionalnim sredstvima (FZOEU) te manjim dijelom lokalnim sredstvima, odnosno sredstvima suvlasnika tvrtke Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom koja upravlja Centrom – gradova Zadar i Benkovac te Zadarske županije.

“Na temelju praćenja tijeka otpada na području obuhvata našega Centra utvrđeno je da se tijekom jesenjih, zimskih i proljetnih mjeseci proizvede otprilike 240-260 tona miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na dan, dok se tijekom visoke turističke sezone (lipanj, srpanj, kolovoz i rujan) proizvede oko 360-440 tona dnevno koji će se dovoziti u naš CGO na obradu. Na temelju tih podataka CGO Biljane Donje projektiran je za obradu 88.000 tona otpada, od čega je 75.000 tona miješanog komunalnog otpada, 10.000 tona organske frakcije za kompostiranje te 3.000 tona strukturnog materijala (drvo).

Zatvaranje odlagališta

Sve smo predvidjeli i očekujemo da će Centar ispuniti svoja očekivanja te suvremeno i cjelovito riješiti gospodarenje otpadom u Zadarskoj županiji na +30 godina. Područje obuhvata Centra je cijela Zadarska županija i južni dio Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja te općine: Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac)”, rekao je Perović za Tehnoeko.

Puštanjem u rad CGO-a Biljane Donje zatvaraju se sva odlagališta na području obuhvata Centra, a najveće od njih je odlagalište u samom gradu Zadru – Diklo. Smanjit će količine otpada koje se odlažu na odlagališta, doprinijet će se smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada, a povećat će se postotak materijala za ponovnu upotrebu i recikliranje.

Bio bih najsretniji da imamo energanu, međutim problem je nedostatak potrebne infrastrukture za korištenje toplinske energije, osobito kod nas u Dalmaciji. Međutim, o tome se moglo razmišljati u kontinentalnoj Hrvatskoj

“Dakle, puštanjem u rad CGO-a smanjujemo štetni učinak otpada na okoliš te omogućavamo održivi sustav gospodarenja komunalnim otpadom. Za građane neće biti promjene, oni već sada savjesno odvajaju otpad, a što je opet rezultat i našeg nastojanja, odnosno projekta „Edukacija o korisnosti otpada“ kojeg već dugi niz godina provodimo po školama i vrtićima na području obuhvata Centra”, ističe Perović.

Cijena usluge prikupljanja otpada

Dodaje kako će preliminarna cijena po toni zaprimljenog otpada u Centru (na osnovu nove CBA) iznositi između 150 i 180 eura, što će, naravno, utjecati na cijenu usluge prikupljanja otpada. “Svi smo svjesni kako čist okoliš vuče za sobom i povećanje cijena komunalnih usluga. Međutim, ne povećava cijenu samo obrada miješanog komunalnog otpada (MKO) i biootpada u Centru, već na povećanje cijene utječe i odvojeno prikupljanje otpada koje zahtijeva nove spremnike, nova vozila, više radne snage, a cijena na tržištu za plasman prikupljenih sirovina je vrlo niska ili se za njihov plasman mora izdvojiti veliki iznos kako bi se na pravilan način oporabili.”

Izlazni proizvodi nakon obrade otpada u CGO-u su gorivo iz otpada (GIO/SRF), biostabilat i kompost, tumači Perović. “Gorivo iz otpada izlazi iz procesa obrade u MBO postrojenju. Takvim gorivom mogu se koristiti: energane, cementare, posebno adaptirane elektrane za suspaljivanje, veći industrijski kotlovi, kao i napredna toplinska tehnologija primjenom postupaka pirolize i rasplinjavanja. Izlazni proizvod iz naše kompostane bit će kompost. Međutim, stanje na tržištu je takvo da će se za plasman goriva iz otpada morati izdvojiti pozamašni iznos.”

Energane na otpad

Naime, u Hrvatskoj nema postrojenja koja bi apsorbirala svu količinu koja se stvara u Centrima, kaže Perović. “S tim problemom se već duže vrijeme ‘bore’ u Kaštijunu i Marišćini, a polako to osjećaju i u Bikarcu. Nas to tek očekuje. Činjenica je da država, pri odabiru tehnologije nije zatvorila ciklus za zbrinjavanje goriva iz otpada i to sada predstavlja veliki problem. Isti je slučaj i kod zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.”

Perović odgovara i na kritike kojima se osporava tehnologija primjenjena u centrima za gospodarenje otpadom pa i sam sustav gospodaranje otpadom utemeljen na takvim centrima: “Svjedoci smo velikog otpora prema izgradnji Centara, od pobune naroda do tzv. samoprozvanih ekologa koji u svemu vide prijetnju, osobito kad je riječ o otpadu. Što se tiče tehnologije, uvijek postoji nešto bolje, međutim protivnici nisu upoznati s činjenicom kako samo priprema ovakvih projekata traje do deset godina. Stoga, zamislite što bi bilo kad bismo se na kraju pripremne faze sjetili neke nove tehnologije te se opet vratili na početak. Tako bismo se mogli vrtjeti u krug unedogled. Tome se jednom mora stati na kraj i odlučiti se s čim ići u realizaciju, a ne se vječno protiviti i tražiti nešto bolje. Bilo kakvo tehnološko rješenje je puno bolje od ovoga što sad imamo u prostoru”.

Zagovornik je energana na otpad: “Iskreno, bio bih najsretniji da to imamo ovdje kod sebe, međutim problem je nedostatak potrebne infrastrukture za korištenje toplinske energije. Osobito je to problem kod nas u Dalmaciji. Međutim, o tome se moglo razmišljati u kontinentalnoj Hrvatskoj, a osobito kad je u pitanju grad Zagreb. Mišljenja sam kako će se morati razmišljati o energanama, posebno zbog problema kojeg imamo s gorivom iz otpada i vjerujem da je došlo vrijeme da se radi na njihovoj realizaciji”.

Nedostatak infrastrukture

Što se tiče sustava gospodarenja otpadom u RH, direktor županijske tvrtke za gospodarenje otpadom je jako kritičan. “Cijeli sustav je postavljen naopako kao da kuću gradimo od krova, a ne od temelja. Idemo u neke nadogradnje, kopiramo razvijene zemlje EU, međutim nemamo potrebnu izgrađenu infrastrukturu koja bi sve to popratila. Idemo u razvijanje odvojenog sakupljanja otpada, a nemamo kud s prikupljenom sirovinom zbog stanja na tržištu koje je takvo kakvo je; nemamo sortirnica, gradimo Centre, a nemamo kud s gorivom iz otpada. Cijela ta infrastruktura već postoji u razvijenim zemljama te je njima lako nadograđivati postojeći sustav, za razliku od nas koji, kao što sam već rekao, gradimo kuću od krova, a ne od temelja”, poručuje Dino Perović u intervjuu za Tehnoeko.

Cijeli intervju je objavljen u časopisu Tehnoeko br. 109 (01/2024), razgovarao: Tihomir Dokonal; / Sva prava pridržana @Tehnoeko2024