Dvije trećine hrvatskih ulaganja u istraživanje i razvoj odlazi na plaće

Poduzeća istraživanja i razvoj uglavnom financiraju vlastitim sredstvima (72,3 posto), a kod visokog obrazovanja i neprofitnog sektora država sudjeluje sa 70 posto.

30
istraživanja i razvoj

Iako Hrvatska slovi za zemlju koja nedovoljno ulaže u istraživanja i razvoj, ako promatramo samo izdatke iz proračuna, to ne izgleda tako. Prema posljednjim podacima Eurostata lani je na istraživanje i razvoj otišlo 1,6 posto državnog proračuna, što je više od prosjeka EU27 koji iznosi 1,42 posto. Samo su Njemačka (2,16%), Norveška (1,98%) i Danska (1,8%) u istraživanje i razvoj iz proračuna uložile više od Hrvatske, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.

Prema udjelu proračunskih izdataka u istraživanje i razvoj u BDP-u Hrvatska je s 0,9 posto također iznad prosjeka EU koji iznosi 0,8 posto i na istoj je razini kao Austrija i Finska. Osim toga, udio proračunskih izdataka u istraživanje i razvoj u BDP-u poveća je u proteklih deset godina s 0,7 posto, koliko je iznosio 2010. godine, na spomenutih lanjskih 0,9 posto.

Problem je ukupan iznos ulaganja istraživanje i razvoj te struktura tih ulaganja.

Nacionalna statistika raspolaže samo podacima za 2019. prema kojima je iz proračuna u istraživanje i razvoj uloženo 3,1 milijarda kuna odnosno 0,78 posto. Od tog iznosa 66 posto odnosi se na sektor visokog obrazovanja, 27,7 posto na državni sektor, a najmanje na privatni neprofitni sektor.

U 2109. ukupno uloženo 4,5 mlrd kuna

Ukupno je u istraživanja i razvoj 2019. uloženo 4,5 milijardi kuna ili 1,1 posto BDP-a što je 19,7 posto više nego prethodne godine. Najveći dio od toga, 64,8 posto, odnosi se na troškove rada i naknade zaposlenima. Na ostale tekuće troškove otpada 25,8 posto ukupnog iznosa, a samo 9,4 posto (oko 423 milijuna kuna) na kapitalna ulaganja.

Poduzeća istraživanja i razvoj uglavnom financiraju vlastitim sredstvima (72,3 posto), a kod visokog obrazovanja i neprofitnog sektora država sudjeluje sa 70 posto.

Podaci Eurostata za 2019. pokazuju da je prosjek ukupnih ulaganja u istraživanja i razvoj za EU 2,19 posto. Hrvatska je s udjelom od 1,11 posto na 19. mjestu. Ciljanih 3 posto premašuju samo Švedska (3,39%), Austrija (3,19%) i Njemačka (3,17%), dok su blizu prosjeka Danska (2,96%), Belgija (2,89%) i Finska (2,79%). Iza Hrvatske su Litva (0,99%), Bugarska (0,84%), Slovačka (0,83%), Irska (0,78%), Latvija (0,64%) i Rumunjska (0,48%).

Europska komisija predložila je nove ciljeve kada je riječ o politikama vezanim uz istraživanja i razvoj u dokumentu pod nazivom “Novi europski istraživački prostor za istraživanja inovacije”. Naglasak je na ulaganju 3 posto BDP-a, sinergiji različitih instrumenata i komercijalizaciji rezultata istraživanja, odnosno njihovu prijenosu na industriju, uz djelovanje unutar zajedničkih vrijednosti EU. S tim ciljevima usklađena je i hrvatska Nacionalna strategija do 2030.godine.