Grad Sveta Nedelja i Spektar gradnja obnavljaju Dvorac Kerestinec

Vrijednost Ugovora za izvođenje radova na konstruktivnoj obnovi dvorca iznosi 3,16 milijuna eura (bez PDV-a), a rok završetka radova je lipanj 2023. godine

156
Dvorac Kerestinec

Grad Sveta Nedjelja potpisao je Ugovor za izvođenje radova konstruktivne obnove dvorca Kerestinec u sklopu projekta koji je Grad Sveta Nedjelja sklopio s tvrtkom Spektar gradnja d.o.o. Projektna dokumentacija za konstruktivnu obnovu je izrađena, provedena je javna nabava za izvođača, a Grad je preko Ministarstva kulture i medija osigurao 100-postotno financiranje projekta.  Vrijednost Ugovora za izvođenje radova na konstruktivnoj obnovi dvorca iznosi 3,16 milijuna eura (bez PDV-a), a rok završetka radova je lipanj 2023. godine.

Dvorac Kerestinec, renesansno-barokni kaštel, spomenik je kulture prve kategorije. Nalazi se na području Svete Nedelje, jugoistočno od Samobora, u nizini usred prostranog perivoja. Sagradila ga je obitelj Erdödy. U ovom trenutku na dvorcu su vidljiva oštećenja nastala uslijed potresa: oštećen je ležaj stropne konstrukcije (drveni rednik), vidljive su vertikalne i horizontalne pukotine na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima, oštećeni su dilatacijski elementi konstrukcije, te dijelovi dimnjaka i vijenca.

Gradnja dvorca počela je oko 1575. godine, a na temelju ranije građevine (kurije) iz prve polovice 16. stoljeća. Kategorizira se kao renesansni nizinski kaštel, dominantno obrambenog karaktera. Na temelju katastarske karte iz 1862. te fotografija nastalih nakon potresa 1880. vidljivo je kako je kaštel imao oblik zatvorenog četverokuta s četiri ugaone kule. U 18. stoljeću, nestankom turske opasnosti, dolazi do barokizacije i osuvremenjivanja dvorca.

Obitelj Erdödy morala je, zbog financijskih razloga, imanje i dvorac prodati sudskim putem 1852. godine. Dvorac prelazi u vlasništvo obitelji Pallavicini, koja ga nakon potresa 1880. prodaje karlovačkoj obitelji Türk. Novi vlasnici poduzimaju velike zahvate obnove dvorca – obnavlja se sjeverno pročelje, uklanjaju dvije južne kule te dokida drugi kat sjevernog i zapadnog krila dvorca. Za vrijeme Prvog svjetskog rada dvorac je u vlasništvu obitelj Hafner, potom obitelji Vošnjak, a 1922. dvorac je kupio posljednji hrvatski ban iz austrougarskog razdoblja Antun pl. Mihalović.

Grad Sveta Nedjelja prijavio se na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije s projektom „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite dvorca Kerestinec, Sveta Nedelja“ te ostvario sredstava preko Ministarstva kulture i medija u visini od 3.411.419,63 eura.

„Zahvaljujem se gradskim službama na agilnosti te Ministarstvu kulture i medija na prepoznavanju ove prilike da sačuvamo kulturnu baštinu u našem gradu. Ovo nam je do sada najveći pojedinačni dodijeljeni iznos EU sredstava za jednu investiciju, a iskoristit ćemo ga za konstrukcijsku obnovu dvorca. Radovi bi trebali biti gotovi do početka ljeta, a buduća namjena dvorca bit će za kulturno-obrazovna“, rekao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Dodao je kako bi za cjelokupnu obnovu dvorca bilo potrebno između 12 i 16 milijuna eura.

“Svakako nam je plan, osim samog dvorca, urediti i njegovo dvorište kako bismo dobili cjelinu. Prostoru bismo dali kulturnu namjenu, kako bismo ga oživjeli i kako bi dvorac postao aktivno mjesto s brojnim sadržajima”, kazao je Zurovec. Najavio je kako planiraju prijavu i za energetsku obnovu dvorca EU sredstvima ako se bude raspisao odgovarajući natječaj.

Grad Sveta Nedjelja uspješno je do sada surađivao sa tvrtkom Spektra gradnja na nekoliko projekata, poput obnove Turističko-informativnog centra i energetskih obnova zgrada javne namjene.

“Radujemo se novoj suradnji na konstrukcijskog obnovi ovog reprezentativnog objekta. Proučili smo projekt koji će biti zahtjevan, no u suradnji sa statičarima i konzervatorima želimo mu vratiti njegovu ljepotu“, kazala je direktorica tvrtke Biljana Čondić. Napomenula je kako je objekt star i propao, pa će suradnja s konzervatorima biti najzahtjevnija na kulama. “Zidovi će se sanirati karbonskim vlaknima s armirano-betonskim pojačanjima. Iako je posla mnogo i ukoliko ne naiđemo na veće probleme, smatramo kako će svi radovi biti izvršeni u predviđenom ugovorenom roku.”