Ekonomisti vodećih banaka očekuju gospodarski rast između 5 i 5,6 posto

Medijalna vrijednost najnovijih prognoza četvero ekonomaista vodećih hrvatskih banaka o rastu realnog BDP-a za ovu godinu iznosi 5,3 posto, uz vrlo mali raspon prognoza

12
kreditiranje poduzeća
Foto: Točka Na I Media

U HUB Izgledima iz rujna 2020.glavni ekonomisti hrvatskih banaka isticali su nevjericu u pogledu brzine izlaska iz krize izazvane pandemijom. U tome nisu bili usamljeni. Europska komisija tada je predviđala pad gospodarstva europodručja po stopi od 8,7 posto te postupan oporavak uz dostizanje razina gospodarske aktivnosti iz 2019. u toku 2022. U međuvremenu se pokazalo da je pad aktivnosti bio manji od očekivanja.

Gospodarski pad u europodručju 2020.iznosio je 6,5 posto. Gospodarstvo SAD-a zabilježilo je manji pad 2020. i bilježi brži oporavak 2021., što utječe na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Hrvatsko gospodarstvo je u prošloj godini zabilježilo pad po stopi od 8 posto. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., kontrakcija je i u Hrvatskoj bila manja od očekivane.

Očekivani rast u 2022.  godini 5,5 posto

Opisani trendovi utjecali su na promjenu očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka. Medijalna vrijednost njihovih prognoza rasta realnog BDP-a za ovu godinu sada iznosi 5,3 posto, uz vrlo mali raspon prognoza: najveći pesimist očekuje rast po stopi od 5 posto, a najveći optimist po 5,6 posto. Medijalno očekivanje rasta za 2022. još je veće i iznosi 5,5 posto, pri čemu najveći pesimist ipak očekuje sporiji rast nego 2021. (4,9%) dok najveći optimist očekuje rast po stopi od 6 posto.

U strukturi BDP-a ističe se doprinos oporavka osobne potrošnje po medijalnim stopama od 5,1 posto 2021. i 4,5 posto 2022. te investicija čije medijalno očekivanje rasta napreduje s ionako visokih 8,6 posto 2021. na 13,3 posto 2022. Ne treba zaboraviti i doprinos ukupnog izvoza po stopama od 18,2 posto 2021. i 13 posto 2022., u čemu važan doprinos daju i oporavak turizma i rast robnog izvoza.

U takvim uvjetima prirodno je očekivati značajno smanjenje stope nezaposlenosti sa 7,4 posto 2021. na 6,7 posto 2022. Ekonomisti očekuju da će se deficit proračuna opće države smanjiti s očekivanih 4,2 posto BDP-a ove na 3 posto BDP-a sljedeće godine to bi trebalo dovesti do smanjenja omjera javnog duga s 87,3 posto ove na 84,2 posto sljedeće godine.

Investicije i sredstva EU

S obzirom na spektakularan doprinos investicija rastu BDP-a postavlja se pitanje održivosti rasta u kojemu važnu ulogu imati državne investicije financirane iz sredstava EU. U anketi smo pitali glavne ekonomiste u kojem razdoblju očekuju najsnažnije utjecaje sredstava EU na gospodarski rast. Nitko ne spominje ovu godinu, što znači da utjecaj EU sredstava nije presudan u oporavku ove godine. Snažan utjecaj počinje od sljedeće godine, što će biti glavni čimbenik očekivanog ubrzanja rasta 2022.

Očekivanja ekonomista donekle se razlikuju u pogledu trajanja toga dodatnog impulsa rasta. Ekonomisti su oko tog pitanja podijeljeni pola-pola: dva očekuju trajanje snažnog impulsa rasta potaknutog EU sredstvima kroz dvije godine (2022.-2023.), dok dva smatraju da će se impuls produžiti na tri godine, do kraja 2024.

Inflacija i kamatne stope ostaju pod kontrolom

Strahovi od inflacije druga su najvažnija tema u svjetskom gospodarstvu u proteklih nekoliko mjeseci. Problem inflacije izraženiji je u SAD-u nego u EU. S obzirom na usku korelaciju inflacija u Hrvatskoj i europodručju to utječe na očekivanja glavnih ekonomista. Oni smatraju da će inflacija ostati pod kontrolom ispod 2 posto na godinu, pri čemu tek najveći pesimist očekuje porast cijena po stopi od 2 posto 2022. Očekivanja glavnih ekonomista u skladu su s prognozama Europske središnje banke.

Očekivano ponašanje ECB-a dodatno dobiva na važnosti u svjetlu odlučnog programa Vlade RH za uvođenje eura.

Ekonomiste smo pitali kada očekuju uvođenje eura u Hrvatskoj. Oni su se ponovo podijelili pola-pola:jedan očekuje uvođenje eura 2023., drugi 2024., a dva se nisu mogla odlučiti,te su odgovorili 2023. ili 2024.

Bez obzira na to hoće li Hrvatska uvesti euro 2023. ili 2024., približavanje europodručju kroz Europski tečajni mehanizam u koji je Hrvatska ušla u srpnju 2020. povećava ionako čvrstu korelaciju kretanja kamatnih stopa odnosno prinosa u Hrvatskoj i europodručju.

S time raste i važnost monetarne politike Europske središnje banke za kretanje prinosa na hrvatske državne obveznice i kamatne stope u Hrvatskoj. Ekonomisti ne očekuju značajno povećanje prinosa do kraja 2022., što je u skladu s najavama iz ECB-a. Ipak, primjećuje se očekivanje vrlo blagog rasta tržišnih prinosa; riječ je o simboličnom očekivanju rasta za svega 0,1 postotnih bodova, što možemo povezati s brzim gospodarskim oporavkom i većom inflacijom u usporedbi s razdobljem pandemije.