Kompanija Ericsson Nikola Tesla prihodovala je u 2018. od prodaje 1,56 milijardi kina, uz neto dobit od 113,6 milijuna kuna. U usporedbi s prethodnom poslovnom godinom prihodi s veći 5,2 posto, a neto dobit 67,4 posto, objavljeno je u srijedu na konferenciji za medije.
“Protekla godina bila je u poslovnom i tehnološkom smislu dinamična, puna izazova, ali i važnih postignuća. U 2018. ICT industrija se snažno fokusirala na modernizaciju mobilnih mreža i pripremu za nadolazeću 5G tehnologiju, a taj trend će se još intenzivnije nastaviti i u budućem razdoblju”, rekla je predstavljajući rezultate predsjednica kompanije Gordana Kovačević.
Ključni pokazatelji poslovanja u 2018. bilježe rast u usporedbi s prethodnom godinom. Domaće tržište zabilježilo je značajan rast prihoda od prodaje kao rezultat ulaganja operatora u modernizaciju mobilnih mreža i projekte digitalne transformacije, dok izvozna tržišta bilježe niže prihode od prodaje zbog manjeg broja projekata modernizacije mreža te izazovnog ekonomskog i političkog okruženja na pojedinim tržištima, prvenstveno na tržištu BiH. Ericssonovo tržište kontinuirano bilježi solidan rast te doprinosi financijskoj stabilnosti cjelokupnog poslovanja. Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje Grupe je 65 posto.
U ukupnim prihodima od prodaje, udio domaćeg tržišta čini 23,9 posto, usluge za Ericsson 61,3 posto (od toga 11,4 posto udjela imaju usluge upravljanja u Hrvatskoj), dok ostala izvozna tržišta u ukupnim prihodima sudjeluju s 14,8 posto.
Prihodi s internog tržišta blizu milijardu kuna
Usluge za Ericsson približavaju se milijardi kuna i dosegnule su 955,8 milijuna kina (+3,2%). Prihodi na hrvatskom tržištu u odnosu na 2017. porasli su – ponajviše zahvaljujući ugovoru o modernizaciji HT-ove mreže – za 34,7 posto, na 376,2 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje na izvoznim tržištima pala za 17,7 posto te iznose 229,8 milijuna kuna. Prihodi na tržištima susjednih zemalja manji su za 10,6 posto i iznose 121,8 milijuna kuna, dok su prihodi na tržištu Zajednice nezavisnih država pali za četvrtinu (-24,4%), na 108 milijuna kuna.
Bruto dobit iznosi 161,4 milijuna kuna što je 7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Bruto marža bilježi blagi porast na 10,4 posto. Rast je rezultat većih prihoda od prodaje, poslovne učinkovitosti, smanjenja troškova te manjeg utjecaja negativnih tečajnih razlika. Na bruto maržu su negativno su utjecale prilagodbe po projektima digitalne modernizacije na tržištu Zajednice nezavisnih država te projekt modernizacije mreže u Hrvatskoj.
Rast operativne dobiti 56,3 posto
Operativna dobit veća je 56,3 posto u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 118,3 milijuna kuna kao rezultat veće bruto dobiti, manjih prodajnih i administrativnih troškova te projekata koji su realizirani sukladno Zakonu o poticanju ulaganja.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti iznosi 75,2 milijuna kuna kao rezultat dobre naplate potraživanja od kupaca te priljevima od projekata koji su realizirani sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Konverzija novca iznosi 38,9 posto. Pokazatelj vezivanja obrtnih sredstava na razini Grupe iznosi 34 dana, a isključujući usluge za Ericsson pokazatelj vezivanja obrtnih sredstava je 87 dana.
Ukupna novčana sredstva uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu na dan 31. prosinca 2018. godine iznose 236,3 milijuna kuna (28,1% ukupne imovine), dok su krajem 2017. godine iznosila 243,8 milijuna kuna (29,7% ukupne imovine).
Gordana Kovačević podsjetila je i na probleme s kojima se suočava ICT sektor u Hrvatskoj: prvi je nedostatak kvalitetnih stručnjaka iz STEM područja. “To smo uočili i prethodnih godina, a osobito u 2018. godini”, rekla je Kovačević.
Drugi problem je da ICT industrija u Hrvatskoj u strategiji pametne specijalizacije još uvijek nije definirana kao vertikala, što smanjuje mogućnost korištenja EU fondova, osobito za razvojno-istraživačke projekte, upozorila je predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla. “Naravno”, dodale je, “ICT industrija važna je kao horizontalna industrija koja ima veliki učinak na digitalne transformacije u industriji, društvu i gradovima, ali važno je bude prepoznata i kao vertikalna industrija”.
Aplikacija EVA olakšava upotrebu pametnih uređaja osobama s invaliditetom
