Europska komisija odabrala je 107 projekata prometne infrastrukture koji će dobiti više od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu. Više od 80 posto sredstava namijenjeno je projektima koji će omogućiti učinkovitiju, zeleniju i pametniju mrežu željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne (TEN-T) mreže. Projekti će dodatno osnažiti povezanost Europske unije i Ukrajine kako bi se olakšao ukrajinski izvoz i uvoz.
Među odabranim projektima tri su u Hrvatskoj. Najveći iznos od preko 245 milijuna eura namijenjen je gradnji dvokolosiječne pruge od Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska.
Za financiranje završetka izrade idejne projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani namijenjeno je 4,93 milijuna eura. Riječ je o 72 kilometra dugj dionici nizinske pruge Karlovac – Rijeka.
Treći projekt koji je odabrala Komisija je izgradnja i rekonstrukcija južne obale luke Osijek, za što je namijenjeno nešto manje od 1,49 milijuna eura.
Prioriteti Europske komisije su glavne prekogranične željezničke veze duž glavne mreže TEN-T. To uključuje tunel Brenner Base koji povezuje Italiju i Austriju, baltičku željeznicu koja povezuje tri batiičke države i Poljsku s ostatkom Europe te prekograničnu poveznicu Njemačke i Nizozemske (Emmerich–Oberhausen).
Pomorske luke u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Latviji, Litvi, Nizozemskoj i Poljskoj dobit će sredstva za razvoj kopnene mreže za opskrbu električnom energijom kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova iz usidrenih plovila.
Kako bi prijevoz unutarnjim plovnim putovima bio spreman za budućnost, modernizirat će se infrastruktura duž prekograničnih plovnih putova Seine-Scheldt između Francuske i Belgije. Unutarnje luke na slivu Dunava i Rajne, poput Beča i Andernacha, također će biti modernizirane.
Kako bi se dodatno povećala sigurnost i interoperabilnost željezničkog prometa u EU-u, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će instaliran na vlakovima i željezničkim prugama u Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Slovačkoj. Na cestama u nekoliko država članica EU-a implementirat će se inteligentni prometni sustavi i usluge (ITS). Nekoliko država članica dobit će potporu za europske projekte upravljanja zračnim prometom, kako bi se povećala učinkovitost zračnog prometa i stvorio jedinstveni europski zračni prostor.
