Europski građevinski sektor raste tempom iz razdoblja prije pandemije

Građevinski sektor je ovog puta dao značajan doprinos oporavku. Doprinos globalnom rastu BDP-a u 2021. iznosio je 0,73 posto, što je najveći doprinos nakon 2000. godine. Udio građevinarstva u ukupnoj svjetskoj proizvodnji bio je 11,6 posto, što je najviša razina od 2009.

174

Na globalnoj razini američki Construction Intelligence Center predviđa rast građevinarstva u 2022. godini za 3,7 posto, pri čemu će najveći doprinos rastu dati azijsko-pacifička regija i Kina. Najbrži rast očekuje se pak u podsaharskoj Africi, uključujući Etiopiju i zemlje istočne Afrike.

Prema Euroconstructu, koji prikupljenim podacima pokriva gotovo 90 posto europskog tržišta, građevinarstvo je u 2021. raslo za 5,6 posto, a u 2022. će rasti za 3,6 posto. Pri tome je dinamika rasta u dva glavna segmenta u 2021. u 19 europskih zemalja bila vrlo različita: na tržištu stambenih objekata rast je iznosio 7,1 posto, dok je tržište nestambenih zgrada poraslo za 3,7 posto.

Graditeljstvo u nekim europskim zemljama poput Njemačke, Danske, Švedske i Poljske ( i Hrvatske) nije doživjelo veće probleme tijekom pandemije, no one zemlje koje su pretrpjele “pandemijski udar” već u 2021. vratile su ono što su izgubile, pa čak i više. Sada većina zemalja očekuje rast u 2022. godini.

Za razlikum od financijske krize iz 2009. kada je pad građevinskih aktivnosti bio znatno veći od pada BDP i kada je graditeljstvo bilo dobrim dijelom “zaslužno” za urušavanje ukupnog gospodarstva, u 2020. dogodilo se suprotno: građevinarstvo je palo za 4,7 posto, dok je BDP pao za 6,4 posto. Građevinski sektor je ovog puta dao značajan doprinos oporavku. Doprinos globalnom rastu BDP-a u 2021. iznosio je 0,73 posto, što je najveći doprinos nakon 2000. godine. Udio građevinarstva u ukupnoj svjetskoj proizvodnji bio je 11,6 posto, što je najviša razina od 2009. godine.

Oporavak europskog građevinskog sektora u 2021. nastavio se snažnim tempom kakav pamtimo iz razdoblja prije pandemije, uz kratak prekid u 2020. godini. Očekuje se da će se pozitivan trend nastaviti i u ovoj godine, ali uz uravnoteženiji rast. Tržište stambenih zgrada trebalo bi rasti za 3,4 posto, a nestambenih za 3,7 posto, nakon čega bi u razdoblju do 2024. slijedio godišnji rast između 0,6 i 2,1 posto.

Gledano po zemljama pojedinačno, snažan rast – veći od 4 posto – predviđa se u Irskoj, Španjolskoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok se pad građevinskih aktivnosti očekuje u Finskoj i Švedskoj.

U 2020. izgradnja novih zgrada je usporena odnosno odgođena zbog pandemije COVID-19. Ali ljudi se provodili više vremena kod kuće i imali su novca za ulaganje u obnovu svojih domova, tako da se aktivnost u tom segmentu nastavila, iako nešto sporijim tempom.

U 2021. došlo je do snažnog oporavka kada govorimo o nestambenim objektima, dakle u segmentu koji je u 2020. pretrpio snažan pad aktivnosti. Sada je došlo do promjene kod poslovnih investitora koji se fokusiraju na distribucijske centre i skladišta, dok se novi zamah tek očekuje u segmentu smještajnih objekata i objekata namijenjenih za zabavu.

Zbog toga je broj izdanih građevinskih dozvola za nove nestambene zgrade naglo porastao. U zemljama koje je obuhvatilo istraživanje Euroconstructa očekuje se dvoznamenkasti rast broja izdanih dozvola, s tim da bi se ta ulaganja trebala materijalizirati između 2022. i 2024.

Ako promatramo hrvatski građevinski sektor, nakon šest godina krize, obilježene značajnim padom građevinskih radova i zaposlenosti, 2015. i 2016. godina donijele su najprije usporavanje negativnih trendova, a potom i prve znakove oporavka. U razdoblju od 2017. do 2020. godine došlo je do rasta građevinskih aktivnosti. Analizirajući najnovije trendove vidljivo je kako učinci pandemije bolesti COVID-19 nisu imali izraženije negativne učinke na građevinski sektor, navodi Goran Buturac iz Ekonomskog instituta Zagreb u Sektorskim analizama iz listopada u kojima analizira građevinarstvo i nekretnine.

U 2020. godini je došlo do izvjesnog usporavanja većine glavnih sektorskih pokazatelja (obujma građevinskih radova, broja zaposlenih). No, podaci na razini godine ukazuju na pojačanu dinamiku aktivnosti u građevinarstvu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2021. izdane su 10.533 građevinske dozvole, što je 12,2 posto više nego 2020. godine. Broj zaposlenih u građevinarstvu u prošloj godini porastao je pak za 5,3 posto.

Iako su za sada očekivani rezultati obnove potresom pogođenih područja izostali, obnova nudi veliki potencijal za rast aktivnosti građevinskog sektora. Tu su i projekti koji će se financirati kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. Unutar gospodarske komponente, na koju se odnosi 54 posto planiranih sredstava (26,2 mlrd kn), to su unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom te razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava. Posebna komponenta je obnova zgrada od posljedica potresa za koju je predviđeno 12 posto ulaganja (5,9 mlrd kn).

Najznačajniji i za mnoge iznenađujući učinak pandemije na europskoj razini bio je prekid lanaca opskrbe, nedostatak raspoložive radne snage i povećanje cijena građevinskih materijala. Poskupjeli su gotovo svi materijali, od drveta do čelika, a izvođači često ne mogu nabaviti materijale i opremu bez obzira na to kakvu cijenu su nudili. Nedostajalo je transportnih kontejnera i vozača za dostavu materijala na gradilište. No, sada su proizvođači građevinskih materijala prilagodili proizvodnju pa se odnos ponude i potražnje  stabilizirao. Još uvijek nema oporavka kada govorimo o tržištu usluga, ali očekuje se da će se i to promijeniti u 2022. godini.

Zamjetan je trend jačanja prefabricirane gradnje, a i montažne kuće su sve popularnije. U oporavku građevinskog sektoru veliku ulogu imaju i inicijative vezane uz energetsku učinkovitost, kao što je “Val obnove” koju je pokrenula Europska komisija s ciljem da se energetski obnovi 35 milijuna zgrada.

Ni segment obnove zgrada koji je procvjetao tijekom pandemije ne pokazuje znakove usporavanja. Tomu u prilog ide i rast cijena energenata. Potencijalnih poslova je dovoljno da cijela industrija bude zaposlena u sljedećih nekoliko godina.

Naravno, uvijek postoje i izazovi koji mogu zasjeniti ovu pozitivnu sliku. To su, prije svega, nove inačice COVID-a. Ostali potencijalni rizici su pritisak na povećanje plaća, povećanje cijena, veći troškovi logistike i transporta, te troškovi nastali kako bi se smanjile emisije CO2. Sve to će neminovno potaknuti inflaciju. Također, građevinska industrija suočena je s nedostatkom radne snage, što rezultira povećanjem troškova rada.

Izuzetak nije ni Hrvatska. Nedostatak kvalificirane radne snage za sada je premošten “uvozom” radne snage iz okolnih zemalja, ali čini se da je i taj bazen gotovo iscrpljen. Nedostatak kvalificirane radne snage za sada je premošten “uvozom” radne snage iz okolnih zemalja, ali čini se da je i taj bazen gotovo iscrpljen. Dodatni problem su neadekvatne plaće koje značajnije zaostaju za prosjekom gospodarstva Republike Hrvatske, a pogotovo za plaćama građevinskih radnika u razvijenim zemljama EU.


Intergralni tekst objavljen je u časopisu Mineral i gradnja br. 143 (2022/ 01)