Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je godišnji govor o stanju Unije. Trajao je 60 minuta i većim dijelom je govorila o problemima s kojima se suočila Europska unija. Nakon višemjesečnih pozadinskih pregovora i najava u govoru smo čuli što predlaže Europska komisija kako bi se smanjio negativan utjecaj na europska kućanstva i gospodarstva.
“Vrijeme pred nama neće biti lagano”, rekla je predsjednica Komisije i iznijela prijedlog mjera za suočavanje s energetskom krizom. Iznijela je tri mjere umjesto pet o kojima se govorilo prethodnih dana. Članice Unije se očito nisu mogle dogovoriti o ograničavanju cijena plina. Austrija, Slovačka i Mađarska su protiv ograničavanja cijena plina iz Rusije, a Francuska je htjela ograničenje cijena plina koji ona uvozi. Članice se nisu mogle dogovoriti ni oko potpora za likvidnost energetskim tvrtkama.
Prva mjera koju je iznijela predsjednica Europske komisije je “Pametna štednja”, odnosno smanjenje potrošnje energije. Ta štednja bi se prema najavama trebala računati na dva načina: smanjenjem godišnje potrošnje energije i smanjenjem u razdoblju najskuplje dnevne potrošnje. Kao primjer je navela tvornice keramike u Italiji koje su pomaknule radno vrijeme u rane jutarnje sate kako bi iskoristile vrijeme kada je električna energija jeftinija.
Druga mjera je ograničenje profita energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju električne energije, odnosno proizvode jeftini energiju i tako profitiraju rastom cijena. Von der Leyen je rekla da su profiti tih tvrtki danas veći nego što su one ikad sanjale. Iako to još nije sigurno, profiti tih tvrtki bi se oporezivali s 33 posto i usmjeravali prema građanima i gospodarstvu.
“Profit je poželjan, ali u ovim vremenima je pogrešno profitirati od rata preko leđa potrošača”, rekla je Ursula von der Leyen.
Treća mjera koju predlaže Europska komisija je da tvrtke koje rade s fosilnim gorivima, i također profitiraju zbog rasta cijena, plaćaju solidarni porez. Prikupljena sredstva bi također bila usmjerena prema građanima i gospodarstvu.
Predsjednica Europske komisije rekla je da bi ove mjere donijele 140 milijardi eura članicama kako bi olakšale prve izravne ekonomske udare.
Iz plana koji je iznesen prošlog tjedna izostavljeni su prijedlozi o uvođenju maksimalne regulirane cijene prirodnog plina te mjere kojima bi se trebalo pomoći europskim energetskim kompanijama da prevladaju likvidnosne probleme u ovoj situaciji.
Smanjenje paketa je očekivano kako bi se postigao konsenzus među država članicama. Ali i ove tri mjere koje je predstavila von der Leyen mogle bi biti izazov.
Na primjer, obvezujuće redukcije električne energije tijekom radnog dana trajale bi 3 do 4 sata, no nije jasno kako bi se te redukcije u stvarnosti provodile i kako bi država u tom razdoblju osigurala smanjenje potrošnje energije osim ograničenjem potrošnje za velike industrijske potrošače, što bi izazvalo ekonomske posljedice.
Von der Leyen je rekla da je lani 40 posto europskog uveza plina dolazilo iz Rusije, a sada je ta količina smanjena na 9 posto. Europska skladišta plina popunjena su 84 posto, što je više nego što se očekivalo, ali još uvijek nije dovoljno pa će se morati diverzificirati pouzdani dobavljači poput Norveške, SAD-a, Alžira i drugih.
“Sve su ovo privremene i hitne mjere na kojima radimo kao i na prijedlogu o ograničavanju cijena plina”, istaknula je predsjednica Europske komisije.
Potkraj mjeseca ministri energetike zemalja članica Unije razradit će ove prijedloge.
