U Hrvatskoj je započeo oporavak gospodarstva što je s fiskalnom konsolidacijom stvorilo uvjete za poboljšanje kreditnog rejtinga, rekao je Hrvoje Stojić, direktor Odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke predstavljajući najnovije makroekonomske prognoze. Da bi se kreditni rejting nastavio poboljšavati, treba nastaviti reforme.
Pri tome više ne možemo računati na značajno povećanje cjenovne konkurentnosti. U posljednjih sedam godina ta je komponenta prilično iscrpljena, smatraju analitičari Addiko banke.
Nakon porezne reforme, sljedeće korake za podizanje konkurentnosti moramo tražiti u ukidanju parafiskalnih nameta, a efekt bi mogao biti znatno veći od onoga postignutog nedavnom poreznom reformom, rekao je Stojić.
| Prognoze sažetak | |||||
| 2015 | 2016 | 2017f | 2018f | 2019f | |
| BDP (god. prom.) | 2,2 | 3,0 | 3,0 | 3,0 | 2,6 |
| Osobna potrošnja (god. prom.) | 1,0 | 3,3 | 3,3 | 2,9 | 2,6 |
| Nezaposlenost ILO (%) | 16,3 | 13,1 | 11,5 | 10,5 | 9,7 |
| Inflacija (CPI, pros.) | -0,5 | -1,1 | 0,8 | 1,2 | 1,6 |
| Platna bilanca (% BDP-a) | 4,8 | 2,6 | 4,7 | 2,5 | 2,1 |
| Vanjski dug (% BDP-a) | 102,9 | 90,9 | 85,2 | 82,7 | 82,0 |
| Fiskalna bilanca (% BDP-a, ESA 2010) | -3,4 | -0,8 | -0,8 | -0,5 | -0,2 |
| EUR/HRK (prosjek) | 7,61 | 7,53 | 7,46 | 7,45 | 7,44 |
| Izvor: DZS, HNB, Ministarstvo financija, Addiko bank istraživanja | |||||
Da bi se dodatno pojačala konkurentnost potrebno je značajno smanjiti cijenu financiranja gospodarstva. “Moramo iznaći brže modele za izdvajanje loših plasmana. Nezaobilazan uvjet u tom smislu je povećanje učinkovitosti pravnog sustava“, poručio je glavni makroekonomist Addiko banke.
Analitičari Addiko banke u Hrvatskoj u 2018. očekuju nastavak gospodarskog rasta od tri posto, što je za hrvatske pojmove solidna stopa rasta. Uz domaću potražnju rastu sve više doprinosi izvoz i u posljednje vrijeme investicije. Oporavku investicija pogoduje niz faktora: pojačano korištenje EU fondova, profitabilnost – osobito malih i srednjih poduzeća, potreba izvoznika koji su pojačali prisutnost na trećim tržištima da više investiraju te uvjeti financiranja koji su u ovom trenutku vrlo stimulativni za investicije.
Oporavak kreditne aktivnosti
U 2018. analitičari Addika očekuju još jednu rekordnu turističku sezonu. “Što se tiče rizika, ove godine se puno pričalo o restrukturiranju koncerna Agrokor, no ti rizici se za sada nisu materijalizirali”, kaže Stojić. “Identificirali smo niz pozitivnih rizika koji poništavaju negativne efekte. Koliki će oni biti, pokazat će vrijeme.” Stojić je dodao kako smatra da je pametno kupljeno vrijeme za restrukturiranje Agrokora kako bi se vidjela održivost poslovanja. “Cijela grupa ima niz poslovnih područja koja i danas imaju jaku tržišnu poziciju i trebala bi privući interes investitora”, zaključio je.
Kreditna aktivnost se postupno oporavlja, uz pad loših kredita. “Hrvatski sektor nefinancijskih privatnih poduzeća jedan je od najzaduženijih regiji. Da bi se pokrenuo kreditni ciklus bilo je nužno da padne trošak rizika. Taj trošak bio je na vrhuncu prije tri godine na 17,5 posto, a sada je 13 posto. Fiskalni poticaji pomažu da se dodatno smanji na 10 posto. To je razina na kojoj banke mogu biti konkurentnije u pribavljanju kapitala poduzetnicima”, pojašnjava glavni makroekonomist Addiko banke.
Stojić je ukazao i na pozitivne trendove iskazane u anketi koju Europska središnja banka provodi među poduzećima u svim članicama Unije o dostupnosti financiranja. Prije 2-3 godine svega 13-14 posto hrvatskih malih i srednjih poduzeća bilo je zadovoljno pristupom financiranju. Danas ih 40 posto smatra da su uvjeti financiranja poboljšani.
Jačanje konkurentnosti
Uz kreditnu aktivnost druga, mnogo važnija poluga rasta je jačanje konkurentnosti, istaknuo je Hrvoje Stojić. “U posljednjih sedam godina hrvatska ekonomija popravljala je konkurentnost najviše kroz cjenovnu komponentu. Nominalni efektivni tečaj deprecioniran za jedinični trošak rada smanjen je za gotovo 25 posto. To je snažna kompetitivna devalvacija. Trajala je dugo, ali je postignuta.” U Hrvatskoj se sada počinje osjećati nedostatak kvalitetne radne snage, najviše u prerađivačkoj industriji, građevinskom sektoru i turizmu. To znači da će poduzeća nakon dugotrajne krize morati podizati cijenu rada kako bi zadržala kvalitetan kadar.
S poreznom reformom provedenom krajem prošle godine iscrpljeni su potencijali daljnjeg jačanja cjenovne konkurentnosti. Ubuduće ćemo konkurentnost morati jačati kroz necjenovne komponente. Prije svega smanjenjem razine loših plasmana.
Naime, stopa nadoknadivosti loših plasmana pozitivno korelira s produktivnosti u ekonomiji. Osim brzog i jednostavnog pristupa kapitalu, za poduzeća je bitno da im tržište, odnosno institucije, omogući brzi izlazak iz problema u slučaju da nešto pođe po zlu, ako donesu krivu poslovnu odluku. Važno je spasiti kapital od propadanja. U posljednjih desetak godina prosjek očuvanog kapitala iznosi 30 posto. “Taj iznos trebao bi konvergirati prema europskim razinama od 70-80 posto. Tu se kriju veliki potencijali za poboljšanje konkurentnosti”, naglasio je Stojić.
Fiskalni poticaji za gospodarstvo
Ono što kreatori politika u tom smislu mogu učiniti je da, osim privremenih fiskalnih poticaja koji djeluju samo u uskom razdoblju 2017., osmisle kontinuirane fiskalne poticaje kako bi monetarna transmisija mogla dugoročno nesmetano financirati gospodarstvo, predlažu analitičari Addiko banke. Ako se banke rješavaju loših kredita, smanjuju trošak rizika i pozitivno djeluju na ponudbenu stranu, odnosno izdvajanje konkurentnih financijera. “To nije vertikalna subvencija za bankarski sektor, nego horizontalna subvencija za cijelu ekonomiju”, zaključuje Hrvoje Stojić.
“Istaknuo bih i primjer mnogih članice EU koje su razvijale i tržište kapitala, raznih tržišta za trgovanje kolateralima, uključivale nebankarski dio financijskog sustava… Ima niz pozitivnih primjera iz kojih bismo nešto mogli naučiti i primijeniti.”
Hrvatska – predvodnik fiskalne prilagodbe
Jedan od važnih faktora smanjenja premije na rizik je snažna fiskalna prilagodba koja se dogodila u posljednjih nekoliko godina. Hrvatska je, smatra Stojić, bila predvodnica fiskalne prilagodbe, pogotovo u posljednje dvije godine. “Ove godine proračunski manjak će biti ispod jedan posto BDP-a. Iako iduće godine određene stavke na strani potrošnje rastu, Hrvatska je u posljednje dvije godine u fiskalnom smislu ostvarila bolje rezultate od obećanog.” Smanjenje fiskalnog deficita pratio je i ekonomski rast koji je nešto veći od očekivanog.
Za potpunu sliku, osim smanjenja fiskalnih rizika, treba gledati i takozvani dvojni deficit. Hrvatska je, pogotovo njen privatni sektor, tijekom krize učinila značajnu prilagodbu. Rast izvoza i ograničeni uvoz rezultirali su značajnim suficitom u bilanci plaćanja. “Čak i ako prilagodimo iznos za jednokratni efekt rasta zbog rezervacija banaka zbog Agrokora, suficit u bilanci plaćanja može se u srednjem roku održati na 2 do 2,5 posto BDP-a. To u potpunosti anulira deficit proračuna pa Hrvatska nema dvojni deficit”, tumači Stojić.
Cijena servisiranja duga
Kamatni rashodi su također smanjeni, iako je s cijenom servisiranja duga na razini tri posto BDP-a Hrvatska još uvijek među onima koji najskuplje plaćaju svoj dug. To je prilika za daljnju fiskalnu konsolidaciju. Smanjenje troška servisiranja duga pozitivno bi utjecalo na cijenu financiranja gospodarstva i bilo bi značajan faktor za poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje.
Daljnju fiskalnu konsolidaciju trebalo bi graditi i na smanjenju mase plaća u javnom sektoru i subvencija. Iako je njihov rast u posljednje vrijeme obuzdan, iznosi su još uvijek relativno visoki, iznad razine u zemljama regije s kojima se inače uspoređujemo. U tome bi važnu ulogu mogla imati privatizacija, odnosno izdvajanje dijela javnog sektora na tržište.
Nešto prostora za jačanje cjenovne konkurentnosti još uvijek je ostalo kroz nastavak porezne reforme. Naime, zemlje s promjenljivim poreznim pritiskom imaju nižu stopu poreza na dohodak. Hrvatska i Slovenija, koje nemaju porez na nekretnine, više oporezuju dohodak na štetu konkurentnosti poduzeća.
Proračunski deficit je sveden ispod jedan posto BDP-a, a javni dug pada. Ako zadržimo stopu rasta od tri posto i smanjimo cijenu servisiranja duga, javni dug bi mogao padati za 2 do 2,5 posto godišnje.
“Razradili smo tri scenarija. Optimistični scenarij pretpostavlja stopu rasta blizu 4 posto i nižu cijenu servisiranja duga. U takvom scenariju bismo Mastriški kriterij visine javnog duga, koji je važan za uvođenje eura, mogli dosegnuti u sedam godina”, istaknuo je direktor Odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke.
Stabilna kuna
Iako je dosta izložena aprecijacijskim pritiscima zbog dobre turističke sezone, povećanog izvoza i smanjenih fiskalnih rizika, analitičari Addiko banke očekuju da će kuna ostati stabilna.
U srednjem roku do deprecijacijskih pritisaka, odnosno veće potražnje za devizama, moglo bi doći zbog jačanje trgovinskog deficita uslijed pojačane domaće potražnje, neizvjesnosti oko rezervacija banaka te uvoznih rizika – pogorša li se sentiment na tržištima u nastajanju, to bi se moglo indirektno prenijeti na Hrvatsku.
“Bitno je da se popravlja kreditna aktivnost s obzirom na to da se hrvatske banke strukturno suočavaju s većim dospijećem kredita s valutnom klauzulom, a više plasiraju kune. To znači da moraju aktivnije menadžirati svoju poziciju. Neto efekt toga je potražnja za devizama”, dodao je Stojić.
“U 2018. očekujem nastavak monetarne politike koja potiče oporavak kreditne aktivnosti. Kamatne stope su na rekordno niskim razinama i nastavljaju padati. Hrvatske obveznice su od početka godine zabilježile jedan od najvećih porasta u ukupnom povratu usporedimo li ih s obveznicama zemalja regije. Jedino Slovenija bilježi veći porast. To je zemlja koja je provela temeljito čišćenje bankarskog sustava, značajno je smanjila trošak servisiranja duga u javnom sektoru i snažno se integrira u trgovinske tokove u eurozoni. Ima 4,5 puta veći izvoz per capita u odnosu na Hrvatsku te puno veću izloženost pozitivnom ciklusu u eurozoni”, tumači Hrvoje Stojić. “Oni puno ranije i snažnije osjete ekonomski rast u eurozoni nego što to osjeti Hrvatska.”
