Rezultati istraživanja o financijskoj pismenosti koje je proveo Allianz pokazuju da više od četvrtine ispitanika, odnosno njih 26 posto, ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka. Društvo Allianz to ocjenjuje kao “nisku razinu financijske pismenosti”. Istodobno je 60 posto ispitanika prosječno financijski pismeno, a samo 15 posto iskazuje visoku razinu financijske pismenosti. Allianz je izračunao kako niska razina financijske pismenosti godišnje može koštati prosječno kućanstvo između 1750 eura u Španjolskoj do 4740 eura u SAD-u.
U sklopu istraživanja anketirano je više od 1.000 ljudi iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Njemačke i Australije kojima je postavljen niz pitanja kako bi se utvrdilo koliko znaju o osnovnim financijskim pojmovima, kao što su kamatne stope, inflacija te rizici i povrati ulaganja.
“Niska razina financijske pismenosti može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tijekom duljeg razdoblja ulaganja, npr. u slučaju štednje za mirovinu“, razlaže Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu. “No dobro je što donošenje pametnih financijskih odluka nije nuklearna fizika. Stjecanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju financijsku pismenost unaprijediti do prosječne razine i time uštedjeti mnogo više novaca.”
Kada govorimo o tome koliko bi veće znanje o financijama doprinijelo kućnom proračunu, na temelju financijske imovine prosječnog kućanstva, u Allianzu su izračunali da osobe visoke razine financijske pismenosti mogu godišnje očekivati zaradu u rasponu od 1910 do 5000 eura.
HANFA kontinuirano prati razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a istraživanje koje su provodili 2023. pokazuju kako 41 posto hrvatskih građana posjeduje visoko financijsko znanje. Čak 95 posto građana je svjesno utjecaja inflacije na život, dok 86 posto ispitanika shvaća koncept kamata na zajam. Rezultati ovog istraživanja blago su veći u odnosu na istraživanje koje se provodilo 2019. godine.
Financijska znanja i vještine se poboljšavaju
Uzevši u obzir izazovnu ekonomsku klimu, u sklopu istraživanja sudionici su također morali iznijeti svoje viđenje njihove financijske budućnosti. Sedam od deset ispitanika s različitih tržišta smatra gospodarsku situaciju u svojoj zemlji prilično lošom do veoma lošom, dok znatno manji postotak (49%) ljudi prosječne financijske pismenosti misli isto o vlastitoj ekonomskoj budućnosti. U usporedbi s njima, otprilike 10% iznimno financijski pismenih ispitanika veoma pozitivno doživljava vlastitu financijsku situaciju.
Na uzorku različitih ispitanih tržišta utvrđeno je da su žene u prosjeku manje financijski pismene od muškaraca (30% žena u odnosu na 20% muškaraca), uz iznimku Njemačke koja je jedina zemlja u kojoj su žene u prosjeku financijski pismenije od muškaraca.
Slična je situacija i među generacijama. Rezultati istraživanja pokazali su da se financijska znanja i vještine poboljšavaju s godinama, pri čemu je postotak pripadnika baby boom generacije koji posjeduju visoku razinu financijske pismenosti (21%) veći od generacije Z (6%) i milenijalaca (11%) zajedno.
“Programi financijskog opismenjavanja uglavnom stavljaju naglasak na poboljšanje matematičke pismenosti, ali financijska pismenost ne svodi se samo na matematiku“, upozorava Patricia Pelayo Romero, viša ekonomistica u Allianzu i suautorica studije. “Svako uspješno nastojanje da se poboljša financijska pismenost, osobito ako je usmjereno prema ženama i mladim ljudima, treba započeti jačanjem samopouzdanja.”
