Imovina nebankovnih finacijskih institucija u Hrvatskoj kontinuirano raste i dosegla je 33 posto imovine financijskog sustava Republike Hrvatske, ali u politici, u gospodarstvu i posebno kod građana još uvijek ne postoji dovoljna razina svijest o tome što ona predstavlja za stabilnu financijsku budućnost zemlje, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) tijekom svoje prezentacije na temu “Europski pogled na hrvatski nebankovni financijski sektor”.
Žigman je prezentaciju održao na konferenciji: “Zagreb-financijsko središte: Ususret euru“ koju su organizirali Poslovni dnevnik i Večernji list.
U Hrvatskoj, kaže Žigman, depoziti po viđenju s kamatnom stopom oko nula posto nastavljaju rasti, dok istovremeno većina građana uopće ne razmišlja u kojem obveznom mirovinskom stupu štede niti hoće li ikada odvojiti novac za treći mirovinski stup. Istovremeno, ulaganje kroz životna osiguranja među najnižim je razinama u Europi, a usprkos snažnom rastu alternativnih ulaganja građana u svijetu, neto imovina hrvatskih investicijskih fondova znatno je ispod europskog prosjeka, a stagnacija na tržištu kapitala kroz godine je značajno smanjila broj investicijskih društava.
“U svjetlu tih trendova postavlja se pitanje možemo li zajedno s Vladom kroz porezne i druge politike i poticaje pokušati to promjeniti, kako bismo pokrenuli razvoj Hrvatske kao regionalnog financijskog tržišta, a opet pritom dovooljno brinuli o zaštiti svakog potrošača i njegove budućnosti. Posebno se to odnosi na poticanje dobrovoljne mirovinske štednje za mlade te na poticanje trgovanja na domaćem tržištu kapitala kod malih ulagača“, istaknuo je Žigman.
Sklonost k riziku mora ostati samostalna odluka educiranog građana čemu svi težimo, ali važno je i educirati da je sva ulagačka imovina nebankovnog finacijskog sektora zapravo njihova imovina za budućnost. U onoj mjeri u kojoj će ona rasti, i Hrvatska će u budućnosti osjećati manji teret da općom socijalnom politikom gasi požare iz proračuna na teret svih poreznih obveznika, naglasio je Žigman.
Iznijevši podatke o strukturi financijskih sustava pojedinih zemalja EU, Žigman je naglasio da su oni pod utjecajem više faktora: kretanja i obilježja tržišta kapitala, višegodišnjeg razdoblja niskih kamatnih stopa koje je institucionalne investitore usmjerilo prema obvezničkim i nekretninskim tržištima te zakonodavnih, institucionalnih, povijesnih i drugih specifičnosti pojedinih zemalja EU.
Mirovinski fondovi i osiguravajuća društva
Što se tiče imovine nebankovnih financijskih institucija, ona danas u Hrvatskoj čini 33 posto imovine financijskog sustava Republike Hrvatske. Mirovinski fondovi i osiguravajuća društva najznačajnije su nebankovne financijske institucije s obzirom na iznos imovine kojom upravljaju, a koja je dominantno uložena u (državne) obveznice (70 posto), što značajno nadilazi prosjek ulaganja europskih mirovinskih fondova u taj financijski instrument.
Demografska kretanja stvaraju pritisak na mirovinske sustave u većini zemalja EU, zbog čega je u planu povećanje dobi za odlazak u mirovinu.
Iako su osiguravajuća društva značajni institucionalni investitor u Hrvatskoj, u usporedbi sa značajem tih institucija u Europi (posebice životnih osiguranja), postoji znatan potencijal za daljnji rast tog segmenta financijskog sustava u Hrvatskoj.
Recentni rast neto imovine investicijskih fondova koncentriran je u obvezničkim fondovima, dok ostali fondovi, posebno novčani, bilježe smanjenje neto imovine pod upravljanjem. Novčani fondovi i na europskoj razini bilježe neto odljev imovine.
