Bankarstvo se desetljećima prilagođava tehnološkim trendovima, no posljednjih godina pritisak koji ih tjera na promjene je sve jači zbog pojave izvorno tehnoloških, nebankarskih tvrtki koje razvijaju financijske proizvode i usluge. Te disruptore financijske industrije nazivamo fintech, a odnos fintecha i banaka bio je tema konferencije “Zagreb – financijsko središte”, u organizaciji Poslovnog dnevnika.
“Fintech je toliko brzo rastuća pojava da je teško u ovom trenutku predvidjeti gdje smo, a poglavito gdje to sve skupa ide”, rekao je na konferenciji ministar financija Zdravko Marić, dok je Judita Cuculić Župa, savjetnica za europski semestar u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, poručila da se “fintech razvija, ali još uvijek je u povojima”. “No”, dodala je, “ima ogroman neostvaren potencijal”.
Bankarstvo je zrela industrija u fazi konsolidacije, a fintech, osim što donosi tehnološki napredak, djeluje kao katalizator stvaranja jedinstvenog tržišta financijskih usluga u Europskoj uniji, istaknuo je pak Velimir Šonje koji je na konferenciji predstavio svoju analizu koju je pripremio za Hrvatsku udrugu banaka “Fintech: prijetnja ili prilika? Hoćemo li klikati negdje drugdje?”.
Kreiranje novog tehnološkog i financijskog ambijenta
“Bankarstvo se desetljećima prilagođava tehnološkim trendovima. Često možemo čuti pitanje hoće li banke kakve znamo danas odumrijeti. Hoće, za nekoliko desetljeća. Neke će se prilagoditi, neke će odumrijeti. Ali prilagodba je započela. Možemo reći da je kaotična jer je u igri veliki broj novih igrača, ali prilagodba kao proces nije ništa novo”, rekao je Šonje. “Mi nemamo fintech startupove koji bi bili globalno važni, ali tradicionalne financijske institucije svojom integracijom fintech rješenja i suradnjom s fintech tvrtkama sudjeluju u generiranju nekog novog tehnološkog i financijskog ambijenta. Ako se tradicionalne institucije ne prilagode, na kraju ćemo svi mi na jedinstvenom europskom tržištu najvećim dijelom koristiti usluge institucija koje su registrirane negdje drugdje.”
Da smo još uvijek na početku procesa prilagodbe ili transformacije, Šonje je ilustrirao podatkom da je rast broja međunarodnih platnih transakcijama na temelju kartica u posljednjih pet godina iznosio 122 posto, što pokazuje da stare mješovite tehnologije još uvijek bankama donose najveći rast.
Drugi podatak koji pokazuje da smo u ranoj fazi prilagodbe je to što je gotovina još uvijek vrlo popularna kao financijski proizvod odnosno imovina. “Postoje ogromne razlike među zemljama: Skandinavija se odriče gotovine do je u Japanu, koji je tehnološki vrlo razvijena zemlja, gotovina izrazito popularna.”
S druge strane, operativni troškovi hrvatskog bankarskog sektora stagniraju: omjer troškova i prihoda iznosi 44 posto i među najnižima je u Europskoj uniji. A to je rezultat ulaganja u tehnologiju, istaknuo je Velimir Šonje.
Regulacija crowdfundinga
Europska komisija je u ožujku 2018. donijela akcijski plan za fintech koji sadrži 19 mjera kojima se omogućava širenje inovativnih poslovnih rješenja, podupire se uvođenje novih tehnologija, pazi se na zaštitu potrošača te na sigurnost odnosno održivost financijskog sustava, podsjetila je Judita Cuculić Župa.
>>Europska komisija ima plan za jačanje europskog fintech sektora
Između ostaloga, Komisija je predložila da se crowdfunding regulira na nacionalnim razinama ili da se uvede licencija, European Crowdfunding Service Provider, na razini Europske unije. Cuculić Župa rekla je kako se na dan održavanja konferencije u Zagrebu održava i drugi trijaloga između Komisije parlamenta i Vijeća o regulaciji crowdfundinga. “Politički je dogovor da se to riješi do kraja godine. Dogovor ide u smjeru da nema nacionalnih zakonodavstava, nego da postoji jedinstvena licencija na razini EU-a. Slijedi rješavanje tehničke izvedbe i do kraja godine bismo trebali biti gotovi.”
>>Paneuropska regulativa crowdfundinga donijela bi tržištu 20 mlrd eura
>>Funderbeam: Kako privuči ulagače u male i mikro tvrtke
Od lipnja 2018. održana su i tri fintech laboratorija u kojima se nalaze pružatelji fintech usluga, financijske institucije i nadzorna tijela. Teži se tome da se nađu najbolja rješenja za razvoj industrije, a da se pritom zadrži razina sigurnosti i zaštite potrošača. Razmatrala su se razna pitanja, od tehnologije oblaka, umjetne inteligencije do regulatorne tehnologije. Još jedan laboratorij održat će se krajem godine.
Inovacijski hubovi
U travnju je, podsjetila je Cuculić Župa, pokrenut Europski forum centara za poticanje inovacija. Nadzorna tijela EU su napravila izvještaj u kojem su razmotrene najbolje prakse i u centrima za poticanje inovacija se razmatra kako to primijeniti u pojedinim državama članicama. U svibnju ove godine HANFA je pokrenula prvi hrvatski inovacijski hub, a dok je HNB-ov inovacijski centar u procesu osnivanja.
Za regulatore izuzetno važno pitanje kako nadzirati i regulirati fintech da ne ode u smjeru koji će nas u budućnosti staviti pred veliki izazov, istaknuo je ministar Marić. “Drago mi je da ova tema u Hrvatskoj nema više zajednički nazivnik kriptovalute, nego da gledamo na širi aspekt fintecha. Regulativu ne smijemo zanemariti. Još uvijek ima puno stvari o kojima treba promisliti, a da pri tom ne budemo na kraju reda kada je riječ o usvajanju novih tehnologija”, poručio je ministar.
Velike prednosti i ogromni rizici
Fintech donosi velike prednosti, ali za financijski sektor nosi i ogromne rizike, složio se s njime Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Fintech, pobrojao je Žigman prednosti, smanjuje tržišnu koncentraciju, doprinosi smanjenju cijena, omogućuje adekvatnu procjenu rizika jer postoji velika transparentnost onoga što kupujete, te čini financijske usluge dostupnijima. S druge strane potencijalni problemi su sigurnost i povjerljivost podataka: “Podaci su online, pristup ima i treća strana, a moguće su i prekogranične pravne i regulatorne restrikcije, pranje novca. Digitalizacija povećava ranjivost sustava”.
Upozorio je Žigman i na rizik zbog nedostatka stručne radne snage, odnosno na “rat za kadrove” te na brzo mijenjanje trendova odnosno volatilnost kada je riječ o kriptovalutama.
Središnje banke i digitalne valute
Unatoč skepticizmu, istraživanja pokazuju da središnje banke sve aktivnije razmišljaju o izdavanju vlastitih digitalnih valuta, rekla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.
>>Bitcoin vs Libra: Koje su ključne razlike između dviju kriptovaluta
>>Nema kriptovaluta bez blockchaina, ni blockchaina bez kriptovaluta
Naime, Banka za međunarodna poravnanja (BIS) je nedavno provela istraživanje koje je obuhvatilo 63 središnje banke. Pokazalo se da ih 70 posto razmatra moguće posljedice izdavanja digitalne valute. Neke od njih, a najdalje je odmakla švedska središnja banka, stigle su do faze prototipa i mogle bi početi izdavati digitalni novac u srednjem roku.
“Mogućnost izdavanja digitalnog novca središnje banke važno je ne samo s tehnološkog aspekta, nego i u okviru provedbe monetarne politike. Digitalni novac središnje banke bio bi dodatni kanal provođenja monetarne politike koji otklanja ograničenje kamatne stope na onu koja je određena postojanjem fizičke gotovine. S druge strane, prelazak transakcijskog novca iz bankarskog sustava u središnje banke doveo bi do disintermedijacije preko poslovnih banaka, daljnjeg pada njihove profitabilnosti zbog smanjivanja nekamatnih prihoda, potencijalnog naglog povlačenja depozita iz poslovne banke u središnje banke u slučaju panike, kao i do rasta pasive bilance središnje banke i otvaranje nimalo trivijalnog problema: čime uravnotežiti bilance središnje banke na aktivnoj strani”, razložila je zamjenica guvernera.
Ključno pitanje središnjeg bankarstva
Sadašnja dvoslojna arhitektura bankarskog sustava utemeljena na poslovnim i središnjim bankama uspješno je odgovarala na dosadašnje izazove, rekla je Švaljek. “Ključno pitanje središnjeg bankarstva je hoće li nova tehnologija nametnutu novu arhitekturu. Na to pitanje za sada nema odgovora.”
Stav Europske komisije o uvođenju libre nije se promijenio, no promijenila se dinamika procesa, rekla je Judita Cuculić Župa. “Ako libra zaživi, imat će sistemski utjecaj na financijski sustav s obzirom na to da 20 posto cjelokupnog stanovništva Zemlje koristi Facebook.”
Dodala je da Europska unija, odnosno nova Europska komisija, priprema i novi fintech plan koji će zaživjeti iduće godine te da se ide prema zajedničkom pristupu kriptovalutama.
U okviru konferencije održan je i panel “Fintech i bankarski sustavi” na kojem su predstavnici banaka govorili kako se “bore” s disruptorima. Dean Donev iz Erste banke smatra da fintech može pomoći bankama, a Erste banka je osnovala interni fintech tim koji razvija nove usluge. Addiko banka razvila je pak virtualnu poslovnicu, rekao je Relja Marković, izvršni direktor Addiko Grupe za Digitalnu transformaciju i razvoj aplikacija.
>>Relja Marković: Virtualna poslovnica ima rezultate kao 6 do 7 fizičkih
Luka Tomašković iz Zagrebačke banke rekao je da banke moraju investirati u tehnologiju jer u protivnom gube klijente. “Glavni izazov banaka je da ne izgube kontakte s klijentima.” Dodao je da Zabini klijenti vrlo dobro prihvaćaju novitete kada je riječ o plaćanjima, dok smo u primjeni umjetne inteligencije još na početku.
Velimir Šonje u zaključku svoje analize poručio je kako će o svemu odlučiti potrošači. Naglasio je da će fintech u Europskoj uniji biti faktor tržišne integracije. “U ovom času svega tri posto stanovnika EU koristi financijski proizvod ili uslugu iz neke druge zemlje članice Unije. Fintech će to definitivno transformirati. Također, nema više smisla govoriti o financijskoj pismenosti. Za snalaženje u digitalnom svijetu potrebna je financijsko-digitalna pismenost.”
Kada je riječ o regulativi, Velimir Šonje je rekao kako su “relaksirani regulatorni uvjeti dobri za razvoj fintecha”, ali da ne smiju biti “prerelaksirani”. “Pronalaženje ravnoteže je nužno jer ovo nije sukob, nego prožimanje i transformacija kroz koje će se stari sustavi prilagođavati”, zaključio je analitičar Hrvatske udruge banaka i vlasnik tvrtke Arhivanalitika.
