Banke u prvom polugodištu ostvarile dobit od gotovo 704 mil. eura

U prvom polugodištu ove godine banke u Hrvatskoj poslovale su s dobiti od gotovo 704 milijuna eura, što je otprilike 50 posto veća dobit u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, kada su imale dobit od 3,6 milijardi kuna

41
Unicredit Zagrebačka banka

U prvom polugodištu ove godine banke u Hrvatskoj poslovale su s dobit od 703,8 milijuna eura, što je otprilike 50 posto veća dobit u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, kada su imale dobit od 3,6 milijardi kuna, objavila je Hrvatska narodna banka.

Najveću dobit u prvih šest mjeseci stvarila je Zagrebačka banka, oko 217 milijuna eura. Slijede Privredna banka Zagreb s dobiti od 156 milijuna eura i Erste banka sa 119 miljuna eura.

Sve su banke poslovale pozitivno, osim Imex banke koja je zabilježila gubitak od 147 tisuća eura.

U prvoj polovini 2023. godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2022. za 2,6 posto i iznosila je 74,0 milijarde eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija.

Smanjenje neprihodujućih kredita i predujmova (6,1%) te smanjenje kredita i predujmova (5,4%) rezultirali su time da je udio neprihodujućih kredita i predujmova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2023. stagnirao na 3,0 posto u usporedbi s krajem 2022. godine. Glavni utjecaj na smanjenje ukupnih kredita i predujmova imalo je smanjenje sredstava položenih kod središnje banke. Neprihodujući krediti i predujmovi su se najviše smanjili u portfelju kredita nefinancijskim društvima, u kojemu se njihov udio smanjio sa 6,4 posto na 5,6 posto. Pad iznosa neprihodujućih kredita i predujmova zabilježen je i u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se njihov udio smanjio s 5,0 posto na 4,6 posto.

Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,0 na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,2 na 16,8 posto.

Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 23,2 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.

Na vrlo visokoj razini nadalje je i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prve polovine 2023. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni koeficijent likvidnosne pokrivenosti iznosio je 233,7 posto.