Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava lani porasla za 10,9 posto

Gotovo polovica nove štednje pretvorena je u bankovne depozite koji s udjelom od 49% u ukupnoj imovini predstavljaju najpopularniji oblik štednje u Hrvatskoj. Tako je ta kategorija imovine ostvarila rast od čak 9,5% unatoč nikakvim kamatnim stopama

16
Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava
[Image by Steve Buissinne from Pixabay]

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za 10,9 posto, što je najviši rast zabilježen u proteklih deset godina, navodi Allianz u 13. izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja diljem svijeta. Taj izvanredan rezultat utemeljen je na sve tri glavne kategorije imovine, a pokretali su ga dinamična dionička tržišta u kombinaciji s golemim naporima usmjerenima na štednju.

Nakon dvije snažne godine, ukupni neto priljevi prošle su godine dosegnuli iznos od 7,2 milijarde, što je gotovo tri puta više od dugoročnog prosjeka. Gotovo polovica te nove štednje pretvorena je u bankovne depozite koji predstavljaju najpopularniji oblik štednje u Hrvatskoj (49 posto ukupne imovine). Tako je ta kategorija imovine ostvarila rast od čak 9,5 posto unatoč nikakvim kamatnim stopama.

Štednja u obliku ulaganja u dionice, investicijske fondove i druge vrijednosne papire zabilježila je najveću stopu rasta (+12,7 posto) od svih kategorija imovine. Međutim, s obzirom na njezin udjel u portfelju od samo 21 posto, jasno je kako hrvatska kućanstva još uvijek ulažu tek mali dio svoje ušteđevine u proizvode tržišta kapitala – znatno manje od prosjeka u istočnoj Europi (34 posto). Osim toga, udio spomenute ušteđevine u novoj štednji zabilježio je pad s 23 posto ostvarenih godinu dana ranije na 21 posto.

Svakako treba spomenuti i podatak kako su osiguranja i mirovinski proizvodi zabilježili snažan rast od 11,1 posto. Štediše u Hrvatskoj u spomenutu kategoriju imovine ulažu 27 posto svojeg financijskog bogatstva, što je za gotovo 10 postotnih bodova više nego što su ulagali na početku prethodnog desetljeća.

S druge strane, prošle godine zabilježen je rast duga za 4,0 posto, što je znatno više od dugoročnog prosjeka koji iznosi 0,8 posto. U istom razdoblju omjer zaduženosti (obveze kao postotak BDP-a) pao je za oko 6 postotnih bodova, na 36 posto. Neto financijska imovina ostvarila je rast od 13,7 posto. S neto financijskom imovinom od 14.400 eura po glavi stanovnika Hrvatska je trenutno na 35. mjestu na popisu najbogatijih zemalja (prema financijskoj imovini po glavi stanovnika.

Globalna financijska imovina porasla za 10,4 posto

Gledajući unatrag, 2021. godina vjerojatno je bila posljednja godina starog „novog normalnog“, u kojem je monetarna politika pokretala dionička tržišta u porastu. Kućanstva su se poprilično okoristila takvom situacijom – prošla godina već je treća godina zaredom u kojoj je globalna financijska imovina zabilježila dvoznamenkasti rast i dosegnula iznos od 233 bilijuna eura (+10,4 posto). U protekle je tri godine privatna imovina skočila za nevjerojatnih 60 bilijuna eura, što je jednako dodavanju dviju eurozona ukupnoj globalnoj financijskoj imovini, navodi Allianz u 13. izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu.

Tri regije ističu se kada je riječ o rastu imovine: Azija (bez Japana) s rastom od 11,3 posto, istočna Europa (12,2 posto) i Sjeverna Amerika (+12,5 posto). Baš kao i u prethodne dvije godine, najbogatija regija na svijetu, s bruto financijskom imovinom po glavi stanovnika od 294.240 eura, naprema svjetskog prosjeka od 41.980 eura, ostvarila je stope rasta karakteristične za tržišta u nastajanju. S druge strane, zapadna Europa (109.340 eura) ponašala se kao zrela, bogata regija i zabilježila je rast od 6,7 posto.

Glavni pokretač rasta bio je procvat dioničkog tržišta koji je odgovoran za oko dvije trećine rasta bogatstva 2021. godine i koji je “pogurao” vrijednosne papire iz kategorije imovine (+15,2 posto). No, i rasla je i štednja. Usprkos prošlogodišnjem padu za oko 19 posto, s ostvarenih 4,8 bilijuna eura nova je štednja i dalje 40 posto iznad razine zabilježene 2019. godine. Promijenio se i sastav štednje, iako tek neznatno: udio bankovnih depozita zabilježio je pad, no s udjelom od 63,2 posto depoziti su još uvijek preferirana kategorija imovine štediša; istovremeno su vrijednosni papiri, baš kao i osiguranja i mirovine, postali popularniji među štedišama, iako je njihov udio u novoj štednji znatno manji u usporedbi s depozitima: 15,5 odnosno 17,4 posto.

Posljedično su bankovni depoziti na globalnoj razini 2021. godine ostvarili rast od “samo” 8,6 posto, no riječ o drugom najvišem rastu zabilježenom do sada (nakon skoka od 12,5 posto iz 2020. godine). Pritom je imovina osiguravajućih i mirovinskih fondova zabilježila znatno slabiji rast (+5,7 posto).

Godina 2022. ounačava prekretnicu

Rat u Ukrajini zaustavio je oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19 i okrenuo svijet naglavce: inflacija je uzela maha, svjedočimo nestašici energenata i hrane, a pooštrena monetarna politika “guši” ekonomije i tržišta.

Bogatstvo kućanstava osjetit će posljedice toga. Globalna financijska imovina u ovoj će godini pasti za više od 2 posto, što je prvi značajan pad od takozvane velike financijske krize 2008. godine. U realnosti, kućanstva će izgubiti desetinu svog bogatstva. No, za razliku od velike financijske krize nakon koje je uslijedio relativno brzi preokret, ovoga su puta srednjoročna predviđanja prilično pesimistična – očekuje se kako će prosječni nominalni rast financijske imovine iznositi 4,6 posto do 2025. godine (u usporedbi s 10,4 posto u prethodne tri godine).

“Godina 2021. označila je kraj jednog razdoblja”, istaknuo je Ludovic Subran, glavni ekonomist tvrtke Allianz. “Protekle tri godine bile su izuzetne i za većinu štediša predstavljale su razdoblje blagostanja. No, ova i nadolazeće godine bit će drugačije. Kriza u području troškova života stavit će koncept društvenog ugovora na kušnju. Tvorci politika suočeni su s golemim izazovom ovladavanja energetskom krizom, provođenja zelene transformacije i poticanja rasta uz istovremeno kočenje monetarne politike. Nema više mjesta za bilo kakve pogreške u politikama. Ključ uspjeha leži u inovativnim i ciljanim mjerama na nacionalnoj razini, kao i u europskom jedinstvu na nadnacionalnoj razini.”

Zabrinjava rast duga

Na kraju 2021. godine globalni dug kućanstava iznosio je 52 bilijuna eura. Godišnji rast od 7,6 posto uvelike je nadmašio dugoročni prosjek od +4,6 posto i rast od 5,5 posto iz 2020 godine. Veći rast posljednji je puta ostvaren 2006. godine, puno prije velike financijske krize. Međutim, zbog naglog povećanja nominalnog outputa, globalni omjer zaduženosti (obveze kao postotak BDP-a) pao je na 68,9 posto (u usporedbi sa 70,5 posto zabilježenih 2020.).

Geografski razmještaj duga promijenio se od posljednje krize. Dok je udio naprednih tržišta u padu (primjerice, udio SAD-a od velike je financijske krize zabilježio pad od 10 postotnih bodova na 31 posto), ekonomije u nastajanju odgovorne su za sve veći dio globalnog duga, prije svega Azija (bez Japana): njihov je udio u proteklih deset godina više nego udvostručen i iznosi 27,6 posto.

“Zabrinjava nas nagli rast duga na početku globalne recesije”, izjavila je Patricia Pelayo Romero, suautorica Allianzova izvješća. “U proteklom desetljeću na tržištima u nastajanju dug kućanstava ostvario je dvoznamenkaste stope rasta, što je pet puta brže od rasta zabilježenog u naprednim ekonomijama. Pa ipak, ukupne razine duga čine se podnošljive. No, s obzirom na nepovoljne strukturne uvjete s kojima su suočena spomenuta tržišta, postoji stvarna opasnost od dužničke krize.”