Skuplja hrana i gorivo podigle godišnju stopu inflacije u kolovozu na 2,1 posto

Značajan doprinos rastu godišnje stope inflacije dale su više cijene hrane i bezalkoholnih koje kontinuirano rastu od studenoga 2016, godine, a u strukturi potrošačke košarice imaju udio od gotovo 28 posto

u 14:48 Zadnja izmjena: 14.09.2018 u 15:47
38
cijene hrane i pića

U skladu s očekivanjima analitičara Raiffeisena cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u kolovozu su, drugi mjesec za redom, nastavile rasti po godišnjoj stopi od 2,1 posto. U odnosu na srpanj potrošačke cijene su stagnirale.

Pozitivan utjecaj viših mjesečnih cijena prijevoza (0,2%) i raznih dobara i usluga (0,4%) neutraliziran je nižim cijenama odjeće i obuće (-1,9%).

Uz kontinuriani rast cijena od studenog 2016. značajan doprinos rastu godišnje stope inflacije došao je od viših cijena hrane i bezalkoholnih pića koje u strukturi potrošačke košarice imaju udio od gotovo 28 posto.

Potrošačke cijene, godišnja promjena
Izvori: DZS, Raiffeisen istraživanja

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su na godišnjoj razini porasle 1,1 posto.

Zamjetan doprinos inflatornih pritisaka očekivano je došao i iz kategorije prijevoza iako je razmjeno snažan rast njihovih cijena blago usporen: sa 7,2 posto srpnju na 6,2 posto u kolovozu.

Inflatorni pritisci u ovoj kategoriji dobara posljedica su kretanja na globalnim robnim tržištima budući da je u podkategoriji Goriva i maziva zabilježen razmjerno snažan godišnji rast cijena od 12,9 posto.

Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane, godišnja stopa inflacije u kolovozu ove godine iznosila je 1,1 posto.

Promatrano kumulativno u prvih osam ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna stopa inflacije je iznosila 1,6 posto. Rast cijena na godišnjoj razni podražavale su više cijene električne energije, plina i ostalih goriva koje su na godišnjoj razini zabilježile rast od 3,1 posto što je pridonijelo rastu cijena stanovanja, vode i energenata za 3,1 posto.

Cijene energenata ostaju glavni generator inflacije

Cijene prijevoza su također, podržane višim cijenama energenata, na godišnjoj razini zabilježile rast od 3,2 posto. Značajan doprinos višim cijenama došao je i od cijena hrane i bezalkoholnih pića (1,3%).

Izraženiji rast stope inflacije u prvih osam mjeseci obuzdavale su niže cijene odjeće i obuće (-0,8%), te komunikacija (-0,3%) koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od 6,5 posto odnosno 5,5 posto.

Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja stopa inflacije u prvih osam ovogodišnjih mjeseci ubrzala je s 0,9 posto, koliko j eiznosila u prvih sedam mjeseci, na jedan posto.

U nastavku godine analitičari Raiffeisena očekuju da će glavni generator rasta potrošačkih cijena biti cijene energije. Naime, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje se uobičajno prvo prelijevaju na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta.

Ipak, dijelom zbog učinka baznog razdoblja odnosno nešto izraženijih inflatornih pritisaka u posljednjem tromjesečju 2017. (u usporedbi s prethodnim razdobljem protekle godine), dinamika rasta prosječnih potrošačkih cijena mogla bi blago usporiti zadržavajući prosjek godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na razini oko 1,4 posto.