Depoziti građana u prva četiri mjeseca 2020. porasli za 6 mlrd kuna

Tempo kreditiranja stanovništva u ožujku je još uvijek bio jak, ali nakon zatvaranja gospodarstva u travnju pozitivan trend je zaustavljen. Krediti poduzećima nastavili su rasti zbog potražnje za kreditima za likvidnost

77
depoziti građana

U jeku koronakrize u ožujku i travnju hrvatski građani prebacili su imovinu iz rizičnijih oblika imovine u depozite, tako da su ukupni depoziti građana kod banaka od prosinca 2019. do travnja 2020. porasli za više od 6 milijardi kuna. Stopa rasta u odnosu na travanj 2019. iznosila je 7,2 posto. U isto vrijeme, udjel deviznih depozita blago je smanjen sa 63,6 posto na 63,5 posto, navodi se u novom izdanju publikacije HUB pregled 2/2020 “Pad dobiti i rast kredita banaka u prvim mjesecima 2020.“.

Prije koronakrize, zaključno s ožujkom, primjetan je bio ubrzani rast stambenih kredita. Njihova godišnja stopa rasta u ožujku (8,4%) nakon duljeg razdoblja gotovo je dostigla stopu rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1%). Iako je travanj zbog zatvaranja gospodarstva donio neizbježno smanjenje potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja bilo je na višoj razini nego krajem prošle godine.

Pritom, navodi se u analizi HUB-a, hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna. To daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7 posto.

Raste udio kredita u domaćoj valuti

I kod gotovinskih i kod stambenih kredita zadržan je trend rasta udjela kredita u domaćoj valuti. Udjel kunskih kredita bez valutne klauzule u ukupnim gotovinskim kredita povećan je od kraja prosinca 2019. do kraja travnja 2020. sa 75 posto na 76,1 posto, a u ukupnim stambenim kreditima sa 30,5 posto na 30,6 posto. Manji udjel čistih kunskih kredita u stambenim kreditima posljedica je njihove dulje ročnosti odnosno nedostatka dugoročnih kunskih izvora za financiranje kredita.

>>Banke počinju s razmjenom podataka za procjenu kreditne sposobnosti

U ožujku i travnju zbog posljedica koronakrize naglo su porasle potrebe za financiranjem deficita državnog proračuna. U isto vrijeme, kreditni tokovi prema privatnom sektoru ušli su u negativno područje. Međutim, varijacija neto kreditnih tokova prema sektoru poduzeća ne odudara od ranije zabilježenih varijacija u srpnju i rujnu 2019.

U ožujku je  također zabilježen veliki uzlet kreditiranja poduzeća, što pokazuje da su banke u početku koronakrize odgovorile na povećanu potražnju poduzeća za kreditima.

S druge strane, građani su nakon ‘zatvaranja’ gospodarstva zbog pandemije obustavili potražnju za kreditima. Da nije bilo nezadovoljene potražnje za novim kreditima u tom segmentu svjedoči i podatak da su se u prva četiri mjeseca ove godine nastavila smanjivati prekoračenja po tekućim računima. Vladine mjere financiranja očuvanja radnih mjesta sigurno su pomogle amortizirati socijalni udar koronakrize, navodi se u analizi HUB-a.

Smanjen udio loših kredita

Učinci krize nisu se mogli osjetiti do kraja ožujka te se kvaliteta kreditnog portfelja početkom godine nastavila poboljšavati. Omjer loših kredita (NPL) u prvom tromjesečju smanjen je s 5,52 posto na 5,36 posto, prije svega zahvaljujući poboljšanju kakvoće portfelja kredita trgovačkim društvima. Unatoč tome, operativni rezultat banaka u istom razdoblju počeo se značajno pogoršavati. Neto dobit svih banaka u prvom tromjesečju iznosi 1,07 milijardi kuna, što je 22,9 posto manje nego u prvom tromjesečju 2019. godine. Neto kamatni prihod pao je za 3,7 posto, neto prihod od provizija i naknada za 6,3 posto, a ukupni neto prihodi iz poslovanja za 10 posto.

Pogoršanje rezultata početkom godine uzrokovao je pad izglađenog 12-mesečnog povrata na prosječni kapital s 9,8 na 9,3 posto.

U isto vrijeme, poboljšanje kreditnog portfelja smanjilo je potrebu za izdvajanjem rezervacija u prvom kvartalu. To znači da će povećanja rezerviranja uslijed posljedica koronakrize, koja predstoje u preostalom dijelu ove godine, vrlo brzo potisnuti ukupnu dobit banaka prema dolje, vrlo vjerojatno i u negativnu zonu. Međutim, treba podsjetiti da hrvatske banke imaju jednu od najviših stopa ukupnog kapitala u svijetu. Na kraju prvog tromjesečja stopa ukupnog kapitala iznosila je 23,4 posto. Premda nešto niža nego potkraj 2019., ova stopa se i dalje nalazi na blago rastućem trendu kapitalizacije banaka.

Građanima odbijeno 4,6 posto zahtjeva za moratorij

Prema podacima HNB-a na dan 10. svibnja zaprimljeno je 42.325 zahtjeva građana za moratorij na otplatu kredita. Odobreno je 20.607 zahtjeva odnosno 48,7 posto. Odbijeno ih je svega 1934 ili 4,6 posto, a ostali su još bili u obradi. Mjereno prema iznosima, odobreno je 48,8 posto zahtjeva, odbijeno ih je 2,1 posto, a u obradi ih je 49,1 posto.

Poduzeća, obrtnici i OPG-ovi predali su do 10. svibnja 14.656 zahtjeva za moratorij. Odobreno je 48,8 posto zahtjeva, a odbijeno ih je 2,8 posto. Ostali su bili još u obradi. Ako promatramo iznose, poduzetnicima su odobreni zahtjevi u iznosu 47,1 posto ukupnog iznosa predanih zahtjeva, odbijeno ih je 1,7 posto, a u obradi su još uvijek zahtjevi koji predstavljaju 51,2 posto ukupnog iznosa predanih zahtjeva.

Također, prema podacima HNB-a na dan 30. travnja zatraženi su moratoriji u iznosu oko 8 posto ukupnih kreditnih plasmana stanovništvu i oko 25 posto ukupnih kreditnih plasmana poduzećima.