Vrijednost transakcija putem digitalnih novčanika u 2022. dosegnut će 7,5 bilijuna dolara, a 2026. premašit će 12 bilijuna dolara, navodi istraživačko-analitičarska tvrtka Juniper Research koje je provela globalno istraživanje o navikama vezanim uz digitalne novčanike. Naime, digitalni novčanici posljednjih godina sve su popularniji kao način plaćanja.
Ograničenja koja su proizašla iz pandemije koronavirusa te nastojanja mnogih vlada da se u financijske tokove uključi što više ljudi te da se smanji upotreba gotovine u svakodnevnim financijskim transakcijama doveli su digitalni novčanik u sam vrh platnog ekosustava.
Uz bezgotovinsko i beskontaktno plaćanje, trendove koji vladaju već niz godina, digitalni novčanici kao svoje dodatne prednosti nude brzinu i sigurnost, budući da za kupnju u fizičkoj ili u online trgovini korisnici ne moraju pamtiti PIN-ove i lozinke. Osim toga, u digitalne novčanike, baš kao i u fizičke, možemo pohraniti identifikacijske dokumente poput osobnih iskaznica, vozačkih dozvola, kartica lojalnosti, a služe i kao primarno sučelje za kriptovalute.
Digitalni novčanici svakog dana razvojem tehnologija otvaraju prostor za nove poslovne mogućnosti i transformiraju platni sustav. Oni potiču financijsku inkluziju predstavljajući jednostavan prvi korak za dijelove stanovništva koji nemaju ili imaju vrlo ograničen pristup bankama da se uključe u globalne ekonomske tokove jer za plaćanje putem digitalnih novčanika ne morate otvoriti transakcijski račun u banci.
Predvođeni digitalnim novčanicima razvijenim pod okriljem globalnih robnih marki, kao što su Apple Pay i Google Pay, te uz sve snažniju penetraciju pametnih telefona i mobilnih uređaja, digitalni novčanici postaju vodeća metoda plaćanja, osobito unutar određenih zemljopisnih područja i demografskih grupa, kao što su mlađe generacije diljem Azije, posebno u njenu jugoistočnom dijelu.
Prvi mobilni novčanik lansirao je Google
Google je bio prva tvrtka koja je lansirala svoje rješenje mobilnog novčanika (2011.), dok je Apple svoj Passbook, koji nije uključivao mogućnost plaćanja već je služio samo za pohranu dokumenata kao što su putne karte, ulaznice i razne vrste kupona, lansirao 2012. godine. Rješenje koje je nudilo i mogućnost plaćanja, Apple Pay, lansirano je u listopadu 2014. u SAD-u, a zatim u Velikoj Britaniji i Kini.
Apple Pay koristi tehnologiju NFC (Near-field Communication) i kupci ne samo da mogu platiti, već mogu i zaraditi bodove vjernosti i iskoristiti kupone. Kasnije je putem Apple Casha kao funkcionalnosti unutar Apple Paya uveo P2P usluge.
Android je pak 2015. lansirao Samsung Pay, razvijen nakon akvizicije LoopPaya. Pokrenut u Velikoj Britaniji u svibnju 2017., Samsung Pay je aplikacija koja korisnicima omogućuje da svoje Samsung Galaxy pametne telefone ili satove pretvore u digitalne novčanike. Također podržava rješenja za digitalne kartice za nekompatibilne banke i stambene zadruge putem aplikacije Samsung Pay+, koja korisnicima omogućuje spajanje kartice iz bilo koje banke u jednu digitalnu karticu.
Međutim, to je samo dio priče o digitalnim novčanicima. Rješenja na razvijenim tržištima slijedila su razvoj rješenja koja su se prethodno potvrdila na tržištima u razvoju.
Japanski Rakuten Pay nastao je kao proizvod najveće eCommerce platforme u zemlji, Rakuten Ichiba. Predstavljen je 2012. kao rješenje za mala i srednja poduzeća koja nisu imala POS sustave za prihvaćanje plaćanja u trgovinama. Postupno se do 2016. razvilo u cjeloviti digitalni novčanik.
Slično japanskom rješenju, u Kini se pojavio Alipay kao spin-off Alibabine platforme za e-trgovinu Taobao, koja je pokrenuta još 2004. WeChat Pay, s druge strane, ugrađen je u superaplikaciju WeChat, koju je lansirao Tencent 2013. Oba rješenja bili su iznimno inovativna na kineskom tržištu i pioniri su među digitalnim novčanicima diljem svijeta.
Što su digitalni novčanici
Kako bi pokrio različite digitalne novčanike dostupne na tržištu, Juniper Research je u svom u svom istraživanju digitalne novčanike definirao kao sustav temeljen na softveru koji na jednom mjestu sigurno pohranjuje podatke o plaćanjima korisnika te informacije i lozinke za različite načine plaćanja i web stranice.
Jednostavno rečeno, digitalni novčanici omogućuju korisnicima plaćanje online i offline transakcija putem njihovih debitnih i/ili kreditnih kartica, korištenjem aplikacija na pametnim telefonima i drugim mobilnim uređajima, uključujući nosive uređaje.
Digitalni novčanici su uz e-trgovinu, online transakcija i transakcije u fizičkim trgovinama, katalizator za bezgotovinska plaćanja. Uključuju niz dionika: financijske institucije, mreže za plaćanje, operatere mobilnih mreža, tehnološke tvrtke, fintech tvrtke (one pružaju uslugu digitalnog novčanika) te krajnje korisnike – trgovce i pojedince. Digitalni novčanici povezuju dionike kroz različita rješenja utemeljena na NFC-u, optičkim/QR (Quick Response) kodovima i mrežnim transakcijama, te na transakcijama utemeljenim na tekstualnim porukama.
Primarni načini isporuke digitalnih novčanika su NFC i QR kodovi koji korisnicima omogućuju osobno plaćanje debitnom/kreditnom karticom na POS-u, dok neka rješenja kombiniraju različite metode.
Razvoj digitalnih novčanika možemo podijeliti na četiri razvojna puta: e-trgovina, domaća P2P plaćanja, POS plaćanja i plaćanja putem društvenih mreža.
e-trgovina
Kroz e-trgovinu razvijali su se digitalni novčanici kako bi se pojednostavnila plaćanja putem mreže i smanjili problemi u procesu naplate. Cilj je bio povećati stope konverzije korisnika kroz bolje korisničko iskustvo i istovremeno ublažavanje mogućih sigurnosnih problema. Digitalni novčanici to omogućuju na dva načina: prvo, omogućuju korisnicima pohranu podataka o kartici na siguran način bez davanja tih podataka trgovcima; drugo, automatskim ispunjavanjem podataka o plaćanju umanjuju frustracije kupaca oko ručnog unosa takvih podataka. Također omogućuje naplatu u stvarnom vremenu.
Iz e-trgovine proizašli su PayPal i Alipay. Prvi je bio povezan s eBayevom eCommerce platformom, dok je drugi nastao kao spin-off Taobaoa u Kini. Obje platforme proširile su svoju ponudu kako bi omogućile P2P plaćanja, a tržišni lider je PayPal.
Mnogi novčanici proizašli iz e-trgovine danas nude mogućnost plaćanja i u fizičkim trgovinama, pokazujući konvergenciju između različitih razvojnih putova.
Ključni igrači su PayPal, Rakuten Pay, Alipay, Amazon Pay.
P2P plaćanja u domaćem prometu
Digitalni novčanici koji su proizašli iz potrebe za P2P plaćanjima u domaćem prometu uglavnom su razvijeni u gospodarstvima u razvoju. Većinom su nastali u suradnji s mobilnim operatorima i financijskim institucijama. Često se smatraju prvenstveno alatima za poticanje financijske uključenosti, a u početku su razvijeni kako bi se pojednostavnio prijenos novca putem mobilnih kanala između korisnika koji imaju vrlo ograničen pristup bankarskim uslugama. Studija Svjetske banke o globalnom financijskom indeksu pokazala je da, iako 1,7 milijardi odraslih osoba nema bankovne usluge, ali dvije trećine tih odraslih osoba posjeduje mobilni telefon koji bi im mogao pomoći u pristupu financijskim uslugama. Stoga su P2P novčanici s vremenom prešli s pružanja isključivo P2P plaćanja na sofisticiranije financijske usluge, dijelom zahvaljujući širenju pametnih telefona. Ove usluge uključuju međunarodne doznake, plaćanja putem računa, mikrozajmova i mikroosiguranja.
Posljednjih godina razvio se novi model nazvan PaaP (Payments-as-a-Platform odnosno Plaćanje kao platforma). Proizašao je iz jednostavnog rješenja za prijenos novca putem digitalnih novčanika. PaaP je poslovni model sličan superaplikaciji za pružatelje usluga koja u središtu ima plaćanja, od onih svakodnevnih kao što je plaćanje prijevoza i dostave hrane, do usluga povezanih sa stilom života (tj. e-trgovina i povezane pogodnosti i nagrade). Model omogućuje mobilnim operatorima i drugim pružateljima usluga da diverzificiraju svoje proizvode, da kreiraju dodatne tokova prihoda i smanje troškove pružanja usluga klijentima. PaaP se u određenoj mjeri javlja u segmentu plaćanja putem društvenih mreža i nudi sveobuhvatno rješenje za plaćanja, komunikaciju i maloprodaju, povezujući korisnike sa sveobuhvatnim portfeljem rješenja i proizvoda.
Plaćanja putem POS-a
Ovi novčanici razvijeni su kako bi se olakšalo plaćanje u fizičkim trgovinama. Koriste specifične tehnologije kao što su NFC, QR kodovi, Bluetooth i MST (Magnetic Secure Transmission). Ovo posljednje rješenje koristi Samsung: to je napredna tehnologija koja generira magnetski signal, sličan onom koji generiraju magnetske trake na tradicionalnim platnim karticama, koji pak pokreće aplikaciju. Signal se tada prenosi s mobilnog uređaja na POS čitače. Beskontaktna plaćanja su standard za POS digitalne novčanike koji se sve više koriste u raznim transakcijama, na primjer za prijevoz.
Ovi novčanici također su evoluirali tako da uključuju druge mogućnosti kao što su online maloprodajna plaćanja i programi vjernosti, ili biometrijske značajke za dodatnu sigurnost. U različitim regijama POS novčanici za plaćanje koriste tehnologije specifične za trendove na domaćem tržištu. Na primjer, u Indiji se koristi UPI (United Payments Interface), “sustav koji spaja više bankovnih računa u jedinstvenu mobilnu aplikaciju”. UPI podržava plaćanja QR kodom i plaćanja maloprodajnih transakcija unutar aplikacije.
Ključni igrači su Apple Pay, Samsung Pay, Google Pay.
Plaćanja putem društvenih mreža
Brojni digitalni novčanici proizašli su iz društvenih mreža i medijskih platformi, U početku se bili namijenjeni lokalnim P2P plaćanjima. Niz takvih digitalnih novčanika u Kini i azijsko-pacifičkoj regiji oblikuje životni stil korisnika kroz superaplikacije koje kombiniraju e-trgovinu, komunikacije i plaćanja u prijevozu. U drugim zemljama takav razvojni put digitalnih novčanika je mnogo rjeđi.
Primjer digitalnog novčanika koji se razvio iz okruženja društvenih mreža na razvijenim tržištima je Metin WhatsApp Pay. PayPalov Venmo, kupljen od Braintreeja 2013., ključni je digitalni novčanik u okruženju društvenih mreža na američkom tržištu koji podržava P2P plaćanja.
Ključni igrači su WeChat Pay, Venmo, LINE Pay i WhatsApp Pay.
Izgledi za razvoj digitalnog novčanika
Usprkos razlikama u njihovim razvojnim putovima i karakteristikama tržišta na kojima djeluju, digitalni novčanici postupno se standardiziraju, podržavajući više-manje slične mogućnosti kako bi postali univerzalno prihvaćeni. To obuhvaća podršku za eCommerce, P2P i plaćanje u fizičkim trgovinama. Neki digitalni novčanici prihvaćaju pristup superaplikacija u smislu poslovnih modela, pri čemu trgovci biraju između mnogih opcija i podržavati tehnologije prilagođene novčaniku.
Još jedno pitanje koje će utjecati na brzinu usvajanja digitalnih novčanika je stav tvrtki koje se bave platnim transakcijama. Pozitivan stav mogao bi, naravno, ubrzati prihvaćanje digitalnih novčanika. Isto vrijedi i za financijske institucije i regulatore. Svi oni mogu potaknuti upotrebu digitalnih novčanika kako bi se prešlo na bezgotovinska plaćanja i potaknula financijska inkluzija te jačanje procesa autentifikacije i zaštita kupaca.
Ključni trendovi
Digitalni novčanici imaju tri različita pristupa u smislu tehnologije – otvoreni, zatvoreni i poluzatvoreni. U zatvorenom modelu korisnici digitalnih novčanika mogu nadopuniti određeni potrošački račun koji je povezan s uređajem za plaćanje kao što je kreditna/debitna kartica. Računi vezani su za određene trgovce i često se koriste za plaćanja u fizičkim trgovinama, a mogu se koristiti i za kupnju putem interneta putem trgovačkih platformi. Takvi novčanici povezani su sa shemama vjernosti i nagrađivanja i mogu se koristiti samo za te određene trgovce. To znači da kupci moraju imati posebne aplikacije za svakog dobavljača (trgovca).
Otvoreni model primjenjuje sasvim obrnutu logiku: pohranjene kartice i sredstva mogu se koristiti na bilo kojem mjestu i kod svakog trgovca koji prihvaća digitalni novčanik ili mogućnost plaćanja putem mobilnog telefona na NFC terminalu za plaćanje. Stoga su digitalni novčanici iz ove grupe najpopularniji i najrašireniji, a poput PayPala i Alipaya razvili su se iz platformi za e-trgovinu koje podržavaju više trgovaca.
No, njihova popularnost kod potrošača ne znači automatski da će biti bolje prihvaćeni kod trgovaca. Naprotiv. Prvo, vlasništvo nad podacima prenosi se s trgovca na pružatelja usluga digitalnog novčanika. Dakle, podaci o transakcijama kupaca ostaju kod pružatelja usluga, a time se smanjuju mogućnosti trgovaca da kapitalizira kupovne trendove odnosno navike kupaca. To također može biti štetno za programe lojalnosti. Drugo, trgovcima bi problem mogle biti transakcijske naknade za prihvaćanje plaćanja putem otvorenog novčanika. To posebno pogađa mala poduzeća. Također, postoji nedostatak informacija kako bi se procijenile prednosti i nedostatci plaćanja otvorenim digitalnim novčanikom te koje rješenje odabrati s obzirom na specifičnosti pojedinih tržišta.
Treći model digitalnih novčanika su poluotvoreni novčanici, koje korisnik može koristiti prilikom online kupnje i prilikom kupnje u fizičkim trgovinama. Virtualna sredstva prenose se drugom korisniku koji ima račun unutar iste mreže novčanika. Kao i kod otvorenih digitalnih novčanika, trgovci moraju sklopiti ugovor s izdavateljem novčanika za prihvaćanje plaćanja i interoperabilnost je dopuštena samo za potpune „know your customer” poluotvorene novčanike, dakle podaci o kupcima moraju biti poznati. Poluotvoreni digitalni novčanici nisu široko rasprostranjeni – ograničeni su na lokalne (regionalne) primjere, kao što su Paytm i Mobikwik u Indiji.
Juniper Research vjeruje da će trgovci prihvatiti otvorene digitalne novčanike, osobito one koje nude PayPal, Google i Apple koji kreiraju atraktivne ponude za trgovce. Taj proces treba biti podržana edukacijom prodavača i politikom transakcijskih naknada koje će biti poticajne za trgovce.
Utjecaj COVIDA-19 na razvoj digitalnih novčanika
Utjecaj pandemije koronavirusa na usvajanje digitalnih novčanika bio je ogroman. Dva su razloga: prvo, trend težnje prema društvu bez gotovine započeo je prije pandemije i na razvijenim tržištima i na tržištima u nastajanju. Kartična plaćanja već su dijelom eliminirala gotovinu iz transakcija (uz značajne iznimke Japana i Njemačke). Stoga je platna infrastruktura koja podržava NFC potrebna za prihvaćanje digitalnih novčanika u trgovinama bila više-manje uspostavljena u mnogim gospodarstvima, posebno u onima u kojima je prevladavala upotreba digitalnih novčanika. Drugo, porast beskontaktnog plaćanja pomogao je prelasku na plaćanja digitalnim novčanikom.
U mnogim zemljama je nakon izbijanje pandemije limit za beskontaktna plaćanja povećan kako bi se potaknulo svakodnevno bezgotovinsko poslovanje. U Hrvatskoj je iznos transakcija za beskontaktna plaćanja (bez upotrebe PIN-a) povećan na 250 kuna.
Međutim, stopa rasta beskontaktnih platnih transakcija nije izjednačena sa stopom rasta transakcija digitalnim novčanicima u trgovinama. Jedno praktično objašnjenje za to može biti da su veliki mobilni novčanici tradicionalno podržavali biometrijsku autentifikaciju, a korisnici naprednih pametnih telefona oslanjali su se na ovu značajku pri plaćanju u trgovini.
Prepoznavanje lica i skeniranje otiska prsta kao metoda provjere autentičnosti na pametnim telefonima postale su nepouzdane nakon što su kupci počeli nositi maske i rukavice. Tek u svibnju 2020. novo ažuriranje iOS-a olakšalo otključavanje iPhonea dok nosite masku. To objašnjava zašto se više potrošača odlučilo za plaćanje digitalnim novčanikom u online trgovinama, dok su se prilikom plaćanja u fizičkim trgovinama držali beskontaktnih kartica.
Drugi razlog vezan je uz korisnike: krivulja rasta je sporija zbog nedovoljnog poznavanja prednosti plaćanja digitalnim novčanicima. Beskontaktno plaćanje karticom jednostavnije je od aktivacije digitalnih novčanika prije plaćanja, a u očima prosječnog kupca, koji ne zna puno o uređajima za plaćanje, digitalni novčanici nemaju velike prednosti osim pogodnosti prilikom malih kupnji u trgovinama.
Pandemija je potaknula upotrebu QR koda
COVID-19 je pomogao u prelasku na digitalne novčanike jer je potaknuo upotrebu QR koda. U svibnju 2020. PayPal je predstavio sustav plaćanja QR kodom kako bi pomogao teško pogođenim malim trgovcima da prihvate beskontaktna plaćanja bez potrebe za složenom hardverskom integracijom. PayPal je pokrenuo plaćanje QR kodovima u Velikoj Britaniji i 27 drugih tržišta diljem svijeta i tako je omogućio beskontaktna plaćanja usluga i roba niza malih tvrtki u razdoblju pandemije, što je tim tvrtkama pomoglo da prebrode krizu. Sada mnogo više fizičkih trgovina prihvaća plaćanja QR kodom.
Slično tome, banke i kartičarske tvrtke dogovaraju partnerstva ili ulažu u poslove s digitalnim novčanicima zbog sve jačeg fokusa na digitalna plaćanja. Partnerstava oko pružanja digitalnih novčanika i ‘platformizacije’, kao i podržavanja interoperabilnosti različitih novčanika, ubrzat će tempo usvajanja.
Pandemija koronavirusa usmjerila je na internet dio potrošača koji do tada nisu imali naviku kupovati online. To je potaknulo nagli rast e-trgovine i otvorilo je prostor tvrtkama koje nude usluge digitalnih novčanika.
QR plaćanja izvan tržišta u razvoju
QR kodovi su sve popularniji za različite namjene. Često se koriste za dijeljenje informacija putem poveznica ugrađenih u kodove. Za plaćanja koriste različite vrste QR kodova. Na primjer, sa statičnim QR kodovima, unutar kojih se ugrađene informacije ne mogu mijenjati, trgovci mogu postaviti fiksnu vrijednost koda i olakšati jednostavna plaćanja svakodnevnih transakcija (usluge dostava, prijevoza i plaćanja u restoranima).
S druge strane, dinamički QR kodovi sadrže informacije koje je moguće uređivati i imaju značajke kao što su zaštita lozinkom, upravljanje pristupom i analitičko skeniranje. Omogućuju pregled iznosa kupnje i informacija o trgovcu. Zahvaljujući tome korisnik može prihvatiti odnosno pokrenuti transakciju putem svojih aplikacija, a trgovac ima veću kontrolu nad iznosom plaćanja. Trgovci također imaju pristup dodatnim informacijama, poput broja ljudi koji provode transakcije s QR kodom i vrsti uređaja koje koriste.
Ovi kodovi su jednostavni i brzi način plaćanja koji od korisnika zahtijevaju samo fotografiranje unutar aplikacije novčanika bez potrebe za novom opremom, jer svaki pametni telefon ima kameru koja prepoznaje QR kodove.
Zbog jednostavnosti i ovisnosti o pametnim telefonima plaćanja QR kodom često se koriste na tržištima u razvoju gdje penetracija mobilnih telefona ubrzano raste, poput zemalja azijsko-pacifičke regije. Globalno, Juniper Research predviđa da će ukupan broj korisnika plaćanja QR kodom premašiti 2,4 milijarde u 2026., u odnosu na 1,7 milijardi u 2022. To će biti oko 30 posto svih korisnika mobilnih telefona u svijetu 2026. godine.
Međutim, rast plaćanja QR kodom nije toliko značajan izvan tržišta u razvoju, odnosno na razvijenim i nerazvijenim tržištima. Nekoliko je razloga za to. Glavni je da na tržištima u razvoju plaćanja QR kodom vode dobavljači. Plaćanje QR kodom je dio superaplikacija kao što su Alipay, Grab Pay ili Kakao Pay, što djelomično objašnjava njihov uspjeh u azijsko-pacifičkoj regiji, a kupci ih uglavnom ne smatraju samostalnim metodama plaćanja.
U razvijenim gospodarstvima – kao i u nekim gospodarstvima u nastajanju, poput Singapura i Indije – plaćanja QR kodom obično su integrirana unutar nacionalnih shema plaćanja koje podržavaju bezgotovinske transakcije. Na razvijenim tržištima digitalni novčanici su razvijeni oko modela kartičnog plaćanja. Tako su QR plaćanja u prednosti na tržištima u razvoju na kojima nije razvijena kartična infrastruktura, za razliku od tržišta na kojima dominira kartica.
Štoviše, na razvijenim tržištima OEM Pay usluge kao što su Apple Pay, Google Pay i Samsung Pay vrlo su popularne. Te su usluge pretežno vezane uz karticu i temelje se na plaćanju putem NFC-a.
Plaćanja QR kodom također se suočavaju s jakom izravnom konkurencijom beskontaktnih plaćanja, koja su čvrsto etablirana na razvijenim tržištima. Međutim, nemaju svi pametni telefoni NFC mogućnosti, što znači da plaćanja QR kodom još uvijek imaju prostora i vremena da se etabliraju kao način plaćanja i na razvijenim tržištima.
Kao što je ranije spomenuto, dobavljači kao što je PayPal uveli su plaćanja QR kodom putem svojih aplikacija na razvijenim tržištima, ali tim će tržištima u velikoj mjeri i dalje dominirati beskontaktna plaćanja. Jedno od područja u kojima QR kodovi mogu napraviti razliku u razvijenim gospodarstvima je C2B (Consumer-to-Business) povećanjem prihvaćanja digitalnih novčanika od strane trgovaca kroz smanjenje transakcijskih naknada. Iako se QR kodovi potencijalno mogu koristiti za plaćanja u B2B (Business-to-Business) segmentu, zabrinutost oko sigurnosti tog modela trenutno nadmašuje pogodnosti i prednosti racionalizacije.
Još jedan razlog koji objašnjava razliku u razvoju plaćanja QR kodom između različitih tržišta je to što se na tržištima u nastajanju i nerazvijenim tržištima ova vrsta plaćanja smatra alatom koji omogućuje pristup financiranju onima koji nemaju odgovarajući pristup bankama. A to, naravno, nije prioritet na razvijenim tržištima. Na nerazvijenim tržištima (u podsaharskoj Africi), kao i kod drugih rješenja za mobilni novac, QR kodovi predstavljaju priliku za financijsku inkluziju kućanstava s niskim primanjima kojima nisu pristupačni najmoderniji uređaji. Budući da je za plaćanje QR kodom potrebna samo funkcionalna kamera i internetska veza, ona mogu rasti na tržištima gdje korisnici koriste pametne telefone starije generacije.
