Dopušteno prekoračenje još nije ugovorilo 1,5 milijuna potrošača

Prema podacima HNB-a potrošači koji koriste prešutna ograničenja u prosjeku plaćaju od 2 do 3 posto višu efektivnu kamatnu stopu u odnosu na one u zoni dopuštenog prekoračenja

44
[Izvor: HNB]

Prema podacima Hrvatske narodne banke poslovne banke su do 30. lipnja 2023. potrošačima poslale 1.747.001 ponudu za ugovaranje dopuštenog umjesto prešutnog prekoračenja. No, do 30. rujna 2023. tek je 245.508 potrošača ugovorilo dopušteno prekoračenje, što znači da oko 1,5 milijuna građana tek treba ugovoriti dopušteno prekoračenje ako ga namjerava koristiti.

Naime, Vlada RH, HNB i trinaest banaka potpisale su u ljeto 2022. memorandum o novim pravilima prekoračenja po tekućem računu. Prema Memorandumu od 1. rujna 2022. uvedeno je ograničenje efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja, a do 30. lipnja 2023. banke su bile obvezne ponuditi prelazak na “dopušteno prekoračenje” svim potrošačima kojima je odobreno “prešutno prekoračenje”. Prelazak na dopušteno prekoračenje potrošačima jamči nižu cijenu te usluge i postupnu otplatu duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

Memorandum je također spriječeno da se njime ugovorene pogodnosti u korist potrošača dovedu u pitanje ako banka proda dug potrošača nekoj agenciji za naplatu potraživanja.
Suštinska razlike između ova dva tipa prekoračenja je da je dopušteno prekoračenje vrlo detaljno regulirano Zakonom o potrošačkom kreditiranju: ugovara se prilikom otvaranja transakcijskog računa i bolje štiti potrošača. Omogućava potrošačima puno bolju informiranost o tome što je sadržaj njihova odnosa u vezi s prekoračenjem i jeftinije je za potrošače od prešutnog. Prema podacima HNB-a potrošači koji koriste prešutna ograničenja u prosjeku plaćaju od 2 do 3 posto višu efektivnu kamatnu stopu u odnosu na one u zoni dopuštenog prekoračenja.

U većini banaka rok za ugovaranje dopuštenog prekoračenja je do kraja lipnja ove godine. Ipak, čak i ako potrošač ne dogovori dopušteno prekoračenje, a prešutno ograničenje mu bude jednostrano ukinuto od strane banke, bit će mu ponuđena obročna otplata duga.

“Banke rado komentiraju kako nude isti iznos pod istim ili boljim uvjetima, no iako nude i obročnu otplatu, ipak je nekako ne ističu u prvi plan, vjerojatno jer im i samima odgovara da klijent ipak zadrži taj proizvod, minus po tekućem računu – kako god ga nazvali – budući da je on bankama stabilan izvor prihoda.

Poznato je: tko jednom u minus uđe, teško iz minusa izlazi. To je kredit koji mnogi ‘vječno otplaćuju’ pa normalno da bankarima nije u interesu da se minusi, tamo gdje ljudi imaju stabilne prihode, zatvaraju”, piše Aneli Dragojević Mijatović u Novom listu.

Banke su dužne korisnicima prešutnog prekoračenja na tekućim računima ponuditi dopušteno prekoračenje u istoj visini, a mogu ponuditi potrošačima i kombinaciju novog dopuštenog i novog prešutnog prekoračenja – uz određena pravila.

“Koncepti dopuštenog i prešutnog prekoračenja su komplementarni. Nadopunjavaju se tako da se prvenstveno odobrava dopušteno prekoračenje koje je redovni oblik prekoračenja. Povrh njega bi se eventualno moglo još nadodati prešutno prekoračenje za neke klijente ili situacije. Prvo pravilo je da, kada banka nudi novo dopušteno prekoračenje do visine prešutnog prekoračenja koje klijent sada uživa, banka mora najmanje polovicu tog iznosa dati u dopuštenom prekoračenju. Drugo pravilo je da iznos prešutnog prekoračenja u kombiniranom prekoračenju može iznositi najviše jedno mjesečno primanje”, objasnio je nakon potpisivanja memoranduma viceguverner HNB-a Bojan Fras.