Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. (Erste banka) bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2020. godine je 171,3 milijuna kuna, 48,4 posto manje u odnosu na 332,2 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine. Najznačajniji utjecaj na smanjenje neto dobiti imali su povećani troškovi rezervacija, koji odražavaju utjecaj trenutačne situacije povezane s epidemijom koronavirusa na cjelokupno gospodarstvo, pri čemu je važno naglasiti da su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima.
“Osim zadržavanja stabilnosti poslovanja, osiguravanja kontinuiteta poslovnih procesa i dostupnosti usluga klijentima u uvjetima epidemije koronovirusa, kao odgovorna institucija zauzeli smo proaktivan pristup s ciljem olakšavanja utjecaja trenutačnih okolnosti za naše klijente. Istovremeno smo nastavili s redovitim kreditnim aktivnostima, pri čemu su novi plasmani poduzećima zadržali istu dinamiku kao u usporednom razdoblju prošle godine, dok novi krediti građanima, nakon razdoblja smanjene potražnje u travnju i svibnju, također bilježe oporavak te se vraćaju prema prošlogodišnjim razinama”, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentirajući poslovni rezultat u prvoj polovici 2020. godine.
Pad prihoda od naknada i provizija
“Banke u Hrvatskoj, u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom i u skladu s preporukama Vlade RH, implementirale su mjere pomoći i pružile podršku hrvatskim građanima i tvrtkama u najkraćem mogućem roku, reagiravši na krizu prije no što je to slučaj u većini drugih europskih zemalja. Mjere koje su hrvatske banke ponudile svojim klijentima pratile su standarde koji se primjenjuju u većini zemalja zapadne i srednje Europe, dok je u nekim elementima hrvatski model čak i prednjačio”, dodao je Schoefboeck.
Neto kamatni prihod smanjen je za jedan posto, s 808,6 milijuna kuna u prvoj polovici 2019. na 800,2 milijuna kuna u istom razdoblju 2020. godine. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija smanjen za 9,2 posto te je u prvih šest mjeseci 2020. godine iznosio 208,8 milijuna kuna, u odnosu na 229,8 milijuna kuna u prvoj polovici 2019. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvoj je polovici 2020. iznosio 82,7 milijuna kuna, 27,3 posto manje u odnosu na 113,8 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine.
Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2020. iznosila je 71,4 milijarde kuna, odnosno 11,7 posto više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 63,9 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2020. iznosili su 44,4 milijarde kuna, 8,1 posto više u odnosu na 41,1 milijardi kuna krajem 2019. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30. lipnja 2020. iznosili su 54 milijarde kuna, što je 11,4 posto više u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 48,5 milijardi kuna.
Neto dobit grupe ESB 200,5 milijuna kuna
Neto dobit ESB grupe* prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2020. godine iznosila je 200,5 milijuna kuna, u odnosu na 427,6 milijuna kuna, koliko je iznosila u istom razdoblju 2019. Neto kamatni prihod ESB grupe smanjen je za 1,8 posto, s 1,02 milijarde kuna u prvoj polovici 2019. na jednu milijardu kuna u istom razdoblju ove godine. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 332,5 milijuna kuna, 9,8 posto manje u odnosu na 368,8 milijuna kuna u prvoj polovici 2019.
Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2020. iznosila je 81 milijardu kuna, što je 9,6 posto više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 73,9 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2020. iznosili su 49 milijardi kuna, što je 8,1 posto više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 45,3 milijarde kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 30. lipnja 2020. iznosili su 56,8 milijardi kuna, što je 10,7 posto više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 51,3 milijardi kuna.
Krajem lipnja ove godine formalno je okončan postupak pripajanja društva Erste Factoring d.o.o., čime je segment faktoringa postao integralni dio poslovanja i sastavni dio ponude banke. Osim osiguravanja dugoročne kvalitetne tehnološke i infrastrukturne podrške za daljnji razvoj faktoringa, cilj pripajanja je kroz sinergiju postojećeg specijaliziranog znanja o faktoringu te cjelovite savjetodavne podrške u ostalim aspektima financijskog poslovanja, koju banka pruža kroz rasprostranjenu mrežu svojih poslovnica i financijskih zastupnika, klijentima omogućiti brže i jednostavnije vođenje njihovog osnovnog poslovanja.
Utjecaj pandemije
Banka je od samog početka krize povezane s epidemijom koronavirusa zauzela proaktivan i društveno odgovoran pristup. Poduzela je sve preventivne radnje s ciljem zaštite zdravlja zaposlenika i klijenata, adekvatno prilagodila rad poslovne mreže, pritom posebno imajući u vidu potrebe osjetljivijih skupina klijenata, a kroz donacije zdravstvenim ustanovama, samostalno i u suradnji s Erste Card Clubom d.o.o., pružila je podršku i u širem kontekstu potreba društvene zajednice.
Uvažavajući objektivnu situaciju, nastojala je dati maksimalan doprinos kako bi klijenti, građani i tvrtke, bili što manje pogođeni trenutačnim okolnostima te, posebno kad je riječ o tvrtkama, održali kontinuitet svog operativnog poslovanja. Postojao je jasan kronološki redoslijed poduzetih aktivnosti, koje se mogu podijeliti u tri osnovne faze: privremeno obustavljanje aktivacije mjera prisilne naplate, zatim omogućavanje ugovaranja odgode otplate građanima i tvrtkama do 6, odnosno najviše 12 mjeseci za klijente iz industrija najpogođenijih krizom, poput turizma i ovisnih djelatnosti, te osiguravanje novog financiranja u vidu kredita za očuvanje likvidnosti tvrtki.
Pri tome banka, u suradnji s domaćim i inozemnim financijskim institucijama, kontinuirano nastoji osigurati adekvatne izvore financiranja i povoljne garantne sheme, koji u trenutačnim tržišnim okolnostima klijentima omogućavaju što je moguće povoljnije financiranje.
Banka je zaprimila oko 9100 zahtjeva građana za odgodom otplate, koji se odnose na nešto manje od 13.600 kreditnih partija. Od toga je odobreno njih više od 11.600, odnosno oko 85 posto. Kod poslovnih subjekata, zaprimljeno je oko 2900 zahtjeva za odgodom otplate, od čega je odobreno njih oko 85 posto. Kod preostalih zahtjeva građana i tvrtki riječ je tome da su klijenti u međuvremenu ili sami odustali ili nisu zadovoljili kriterije potrebne za realizaciju odgode.
Usporeni kreditni plasmani
U prvih šest mjeseci 2020. banka je nastavila s redovitim kreditnim aktivnostima. U segmentu građanstva, uključujući i mikropoduzetnike, plasirala je ukupno oko 2,4 milijarde kuna novih kredita, što predstavlja smanjenje od oko 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., kada su novi plasmani iznosili oko 2,7 milijardi kuna. Smanjenje je rezultat objektivnih okolnosti povezani s epidemijom koronavirusa, što je posebno bilo vidljivo u padu potražnje građana za novim kreditiranjem u travnju i svibnju. U poslovanju s gospodarstvom istovremeno je realizirano ukupno 3,9 milijardi kuna novih kredita, što je otprilike na istim razinama kao u usporednom razdoblju prethodne godine.
Ukupno gledano, u prvoj polovici 2020. godine udio NPL plasmana nije se značajnije mijenjao u odnosu na kraj 2019. godine, kada je iznosio 7,1 posto. Pritom je važno naglasiti da je u prvom tromjesečju razina NPL-a dodatno bila smanjena, dok je u drugom tromjesečju očekivano zabilježila blagi porast te se krajem lipnja 2020. ukupno približila razini na kojoj je bila krajem prošle godine. Kod građana, udio NPL plasmana krajem prošle godine iznosio je 7 posto, a krajem lipnja ove godine 7,6 posto. U poslovanju s gospodarstvom, ukupno gledano, udio NPL-a krajem prošle godine iznosio je 5,8 posto, a krajem lipnja 5,5 posto.
“Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, pri čemu je važno naglasiti da to neće imati značajniji utjecaj na redovno poslovanje banke, koje je u potpunosti stabilno. Kao odgovoran poslovni subjekt banka će nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljom, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe svojih klijenata”, navodi se u priopćenju banke.
Očekivanja
“Koordiniranim pristupom svih dionika, Hrvatska može prevladati trenutačne izazove i minimizirati sve njihove potencijalne negativne učinke. Pristup u Europski tečajni mehanizam (ERM2) Hrvatsku vodi još jedan korak bliže uvođenju eura, odnosno realizaciji strateškog cilja koji će doprinijeti dugoročnoj financijskoj stabilnosti za građane i gospodarstvo u cjelini. Pozitivna ocjena u procesu sveobuhvatne procjene Europske središnje banke i potvrda stabilnosti hrvatskog bankarskog sustava ohrabrujuća je i u kontekstu izazova s kojima se trenutačno suočava hrvatsko gospodarstvo, pri čemu će upravo snažan i adekvatno kapitaliziran bankarski sektor biti stup i oslonac kreiranja ponovnog ekonomskog rasta te osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice” rekao je Schoefboeck.
“Transparentnom javnom komunikacijom prema klijentima, poslovnim partnerima i društvenoj zajednici, Erste banka će i dalje biti aktivan sudionik u traženju i pronalaženju adekvatnih rješenja, koji će hrvatskom gospodarstvu osigurati što je moguće brži oporavak. Raspolažemo dovoljnom količinom likvidnosti te ćemo svojim redovnim kreditnim aktivnostima i dalje nastaviti pratiti sve financijske potrebe građana i poslovnih subjekata. Nastavit će pratiti sve kvalitetne i održive projekte, posebice realnog sektora. Vjerujemo da ćemo sinergijom i zajedničkim radom doprinijeti da takvih projekata bude što je moguće više, neovisno o izazovima koje donosi trenutačna situacija”, zaključio je Schoefboeck.