U okruženju gospodarskog oporavka Europska središnja banaka (ESB) sve više naglašava namjeru normalizacije mjera monetarne politike. Štoviše, rast gospodarstva eurozone već nekoliko tromjesečja nalazi se iznad dugoročnog prosjeka, a snažan rast očekuje se i tijekom 2018., navode analitičari Raiffeisena u novom izdanju RBAnaliza.
Iako navedeno upućuje na približavanje formalne odluke o prestanku programa otkupa vrijednosnica, analitičari Raiffeisena očekuju kako će ESB biti oprezan u daljnjim potezima.
Dinamika i opseg prilagodbe ekspanzivne monetarne politike najvjerojatnije će prvenstveno ovisiti o (očekivanom) kretanju inflacije.
Kronološki slijed prilagodbe monetarne politike već sada jasno je definiran: povećanje referentnog kamatnjaka uslijedit će s određenim (duljim) vremenskim odmakom nakon završetka programa otkupa obveznica.
Prema trenutnim očekivanjima, a uz pretpostavku daljnjeg rasta BDP-a i inflacije u narednim mjesecima, ESB će prestati s programom kupnji obveznica već u rujnu, a najkasnije do prosinca ako se odluči za postupno smanjenje otkupa od 10 milijardi eura mjesečno.
U oba slučaja analitičari očekuju da će ECB početi podizati kamatne stope najranije krajem prvog tromjesečja 2019. godine.
Očekivanja vezana uz buduće poteze središnje banke tržište uobičajeno anticipira
i ugradi u kotacije ranije. Stoga analitičari Raiffeisena očekuju lagani rast kamatnih stopa EURIBOR-a (s dospijećem tri mjeseca i dulje) krajem ove godine.
Utjecaj na kretanje prinosa njemačkih obveznica
Izgledan prestanak programa otkupa obveznica krajem ove godine mogao bi potaknuti rast prinosa na njemačke državne obveznice (“flow effect”).
S druge strane, veliki portfelj obveznica u bilanci ESB-a vršit će pritisak na smanjenje
prinosa (“stock effect”) kroz pritisak na terminsku premiju (naknada investitoru zbog ulaska u obveznice duljeg dopijeća uslijed prisutnih neizvjesnosti).
Naime, prema navodima ESB-a trenutno je manje od 10 posto njemačkih državnih
obveznica dostupno privatnim investitorima. Veliku većinu u svojim bilancama
drže središnje banke. Kupnje njemačkih obveznica od strane ESB-a u narednim
mjesecima, kao i višak u proračunu Njemačke, sugeriraju još oskudniju ponudu
njemačkih dužničkih vrijednosnica.
Analitičari Raiffeisena smatraju kako ESB planira zadržati nepromijenjen akumulirani volumen obveznica još dugo nakon ukidanja programa otkupa obveznica. Predviđaju da će
sva dospijeća u 2019. biti reinvestirana od strane ESB-a. Navedeno će stvarati pritisak na terminsku premiju odnosno ograničavat će rast prinosa i povećavanje nagiba krivulje prinosa.
Osim terminske premije ključan utjecaj na kretanje njemačkih prinosa imat će i očekivanja glede odluke i dinamike kretanja referentnih kamatnih stopa.
U svojim očekivanjima tržište je svoju odluku o podizanju referentnih kamatnih stopa već odgodilo za više od tri mjeseca, odnosno do kraja drugog ili početka trećeg tromjesečja 2019. Ipak, smatraju analitičari, nadolazeće objave ekonomskih pokazatelja i inflacije trebale bi ponovno ojačati očekivanja da bi se prvo podizanje referentnih kamatnih stopa trebalo dogoditi krajem prvog odnosno na početku drugog tromjesečja 2019. godine.
Nakon prvog povećanja kamatnih stopa dinamika daljnjeg podizanja trebala bi biti izrazito blaga (unatoč snažnijoj dinamici u povijesti) s očekivanim rastom od oko 0,75 bp između sredine 2019. i kraja 2020. godine.
Depozitna stopa ostaje glavna referentna stopa
Što se tiče kamatnih stopa na novčanom tržištu, analitičari Raiffeisena smatraju da depozitna stopa ostaje glavna referentna stopa u idućih nekoliko godina. Višak likvidnosti u bankarskom sustavu iznosi gotovo 1900 milijardi eura, a do rujna 2018. najvjerojatnije će se povećati na znatno više od 2000 milijardi eura.
Prema procjenama analitičara Raiffeisena ESB neće smanjiti svoj portfelj obveznica ili bilance na normalnu razinu još mnogo godina, zbog čega će se visoka razina viška likvidnosti dugo zadržati.
Kao posljedica toga, kamatna stopa po kojoj banka može posuditi sredstva od ESB-a (glavna stopa refinanciranja / main refinancing rate) neće biti relevantni čimbenik međubankarskog poslovanja u idućih nekoliko godina. Umjesto toga, ono što će ostati kao referentna kamatna stopa za kamatne stope na tržištu novca je kamatna stopa po kojoj banke mogu položiti svoju obično veliku likvidnost kod središnje banke (depozita stopa ili kamatna stopa za transakcije koje apsorbiraju likvidnost / deposit facility rate or interest rate for liquidity-absorbing transactions).
