Financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2017. porasla samo 2,6 posto

Usporavanje rasta u Hrvatskoj posljedica je pada vrijednosti vrijednosnih papira. Nasuprot domaćem tržištu, na globalnoj razini ulagači su se lani vratili dionicama i investicijskim fndovima, na koje otpada gotovo petina ukupnog rasta imovine u prošloj godini

107
financijska imovina

Financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2017. porasla je samo 2,6 posto, pokazalo je deveto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu osiguravateljske kuće Allianz. To je najslabiji rast u posljednjih šest godina i daleko je ispod regionalnog prosjeka.

S neto financijskom imovinom po stanovniku od 9.980 eura Hrvatska je zadržala 33. mjesto na Allianzovom popisu najbogatijih zemalja. U regiji je također zadržala poziciju (6.) na listi koju predvode Češka i Slovenija.

Globalnu listu predvodi Švicarska, a europske zemlje su, uglavnom zahvaljujući jačem euru, u 2017. popravile poziciju u odnosu na prethodne godine.

Financijska imovina uključuje novac i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijski fondovi) i ostala potraživanja.

Slab rast imovine hrvatskih kućanstava, uz povećane obveze, rezultirali su time da ni neto financijska imovina  – razlika između bruto financijske imovine i duga – nije u prošloj godini zabilježila značajniji rast, samo 3,3 posto, što je znatno ispod prosječnog rasta za razdoblje od 2012. koji iznosi 9,2 posto.

Razlog slabog rasta je, navodi se u izvješću, pad vrijednosti dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira za 2,1 posto. Imovina iz osiguranja i mirovine bilježi pak rast od gotovo 10 posto pa je njen udjel u portfelju imovine porastao na 26 posto. U posljednjih deset godina udio imovne iz osiguranja i mirovine u ukupnom portfelju više je nego udvostručen.

U prošloj godini obveze su porasle jedan posto što je prvo povećanje od 2011. godine. Pri tome je dug kućanstava pao na 36 posto, što je tek nešto iznad regionalnog prosjeka istočnoeuropskih članica EU-a. Trenutno je za sedam postotnih bodova niži od najviše vrijednosti koja je zabilježena 2010. godine.

Povratak ulagača dionicama i investicijskim fondovima

Izvješće o globalnom bogatstvu obuhvatilo je više od 50 zemalja. Globalna bruto financijska imovina dosegnula je 168 bilijuna eura, a iz Allianza ističu da je 2017. usprkos političkim napetostima bila povoljna za ulagače.

U prošloj godini došlo je do zamjetnog zaokreta u ponašanju ulagača. Štediše su u postkriznom razdoblju u velikoj mjeri zaobilazili dionice i investicijske fondove, no u prošloj godini došlo je do značajnog priljeva u ovu klasu imovine. Njen udio u novoostvarenoj imovini dosegnuo je gotovo petinu, što je više nego u pretkriznim godinama. U kontekstu rasta tržišta dionica, to znači da su vrijednosni papiri u 2017. zabilježili daleko najsnažniji rast među svim klasama imovine – porasli su 23,3 posto što predstavlja 42 posto ukupne štednje ostvarene u prošloj godini.

Na drugom mjestu su potraživanja od osiguravajućih društava i mirovina, koja čine 29 posto portfelja imovine, a lani su porasla 5,2 posto.

I dok su ulagači ponovno otkrili tržišta kapitala, interes za depozite u bankama je oslabio.  Samo 42 posto novih ulaganja plasirano je u banke, naprema 63 posto u prethodnoj, 2016. godini. U apsolutnim brojevima to je pad za više od 390 milijardi eura. Posljedica je usporavanje rasta depozita za dva postotna boda na 4,3 posto.

Tržište dionica potaknulo rast u razvijenim zemljama

Postkrizno razdoblje obilježio je relativno slab rast imovine u razvijenim zemljama u usporedbi sa zemljama u razvoju. To se lani također promijenilo. Ubrzanje rasta posljedica je isključivo napretka razvijenih zemalja, u kojima je rast ubrzao za jedan postotni bod na  6,5 posto, dok je u zemljama u razvoju povećan za tri postotna boda na 12,9 posto. Razlika rasta između ove dvije skupine zemalja lani je bila na najnižoj razini od 2005. godine. Pala je na 6,5 postotnih bodova, a u proteklom desetljeću u prosjeku je bila gotovo dvostruko veće, oko 13 postotnih bodova. Snažan “prodor” razvijenih zemalja uglavnom je posljedica rasta tržišta dionica.

“Gospodarski oporavak koji je uslijedio nakon financijske krize kulminirao je sinkroniziranim preokretom širom svijeta, a financijska tržišta funkcionirala su snažno, osobito dionička. Kao posljedica toga, financijska imovina kućanstava povećala se za značajnih 7,7 posto”, navodi se u izvješću.

Obveze kućanstava na globalnoj razini lani su porasle šest posto, što je blago ubrzanje raste u odnosu na 5,5 posto u 2016. godini. U istočnoj Europi rast je ubrza na 7,4 posto, što je najbrži rast u posljednje tri godine.

Iako je prošla godina bila dobra, glavni ekonomist Allianza Michael Heise upozorava na rast kamatnih stopa te trgovinske sukobe i sve rašireniju populističku politiku koji uzrokuju tenzije i turbulencije.