Globalna industrija osiguranja u 2023. porasla je za procijenjenih 7,5 posto, što je najviša stopa rasta od 2006., godine prije globalne financijske krize, navodi Allianz u svom Globalnom izvješću o osiguranju. Osiguravatelji diljem svijeta prikupili su ukupno 6,2 trilijuna eura u premijama životnog osiguranja (2.620 milijardi eura), osiguranja imovine i osiguranja od nezgode (2.153 milijarde eura) te zdravstvenog (1.427 milijardi eura) osiguranja.
Samo u tri posljednje godine globalni prihod od premija porastao je za 1,1 bilijun eura ili za 21,5 posto. Međutim, snažan rast u prošloj godini treba promatrati u kontekstu visoke inflacije. Realna slika je manje impresivna: realne premije gotovo su stagnirale, od 2020. porasle su za samo 0,7 posto.
Uravnotežen rast premije
Za razliku od 2022., kada se globalno povećanje premije ponajprije temeljilo na osiguranju imovine i osiguranju od nezgode, rast u 2023. bio je uravnoteženiji. Sva tri segmenta zabilježila su podjednaka povećanja: životno osiguranje za 8,4 posto, osiguranje imovine i osiguranje od nezgoda za 7,0 posto i zdravstveno osiguranje za 6,6 posto.
Oporavak segmenta životnog osiguranja – koji je u 2022. porastao za samo 3,1 posto – uglavnom je potaknut Azijom (bez Japana) koja je porasla za 16,2 posto i sada je najveće tržište životnih osiguranja na svijetu, ispred zapadne Europe, s globalnim tržišnim udjelom od 30,0 posto. U segmentu osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda, Sjeverna Amerika (+7,1 %) ostala je daleko najveće tržište (globalni tržišni udio: 54,2 %). Premije u Aziji (bez Japana) porasle su za 6,6 posto, dok je globalni tržišni udio regije ostao na 15,5 posto.
Dok u mnogim drugim industrijama tradicionalna tržišta gube na važnosti u odnosu na tržišta u nastajanju, globalnom industrijom osiguranja još uvijek dominiraju Sjedinjene Države. Zapravo, tijekom posljednjeg desetljeća američko tržište osiguranja moglo bi čak povećati svoj globalni tržišni udio s 41,3 posto na 44,2 posto. Međutim, ostala „stara“ tržišta, poput zapadne Europe (-6,7pp) i Japana (-2,8pp), razvijala su se više-manje očekivano, gubeći tržišni udio, prije svega u korist Kine koja bi mogla gotovo udvostručiti svoj globalni udio na 10,6 posto.
Sve veća ograničenja zbog povećanih rizika
Kako rizici rastu u cijelom svijetu, u fokus dolaze ograničenja osiguranja. Preventivne mjere, nove tehnologije i pametna partnerstva mogu pomoći da se ta ograničenja ublaže, ali ne mogu ih ukloniti. Umjetno niske cijene osiguranja koje nisu prilagođene stvarnom riziku dovode do prekomjerne izloženosti i sve većih gubitaka. Kompromis između priuštivosti i mogućnosti osiguranja – ili, općenito, između trenutačnog i održivog stila života – još uvijek se može postići, ali potrebni kompromisi neće biti bezbolni ni besplatni.
„U konačnici, prevladavanje klimatske krize nije samo pitanje politike i novca, već i individualne odgovornosti“, tumači Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. „Svijet koji se ne može osigurati ne bi bio samo svijet koji se nije uspio nositi s klimatskim promjenama, već i metafora za kolektivni etički neuspjeh u kojem svaki pojedinac izbjegava svoju moralnu obvezu smanjenja emisije ugljika.“
Prognoza: Rast po stopi jednakoj stopi rasta globalnog BDP-a
Tijekom sljedećeg desetljeća očekuje se da će globalno tržište osiguranja rasti po godišnjoj stopi od 5,5 posto odnosno po jednakoj stopi po kojoj će rasti globalni BDP. U prethodnim je desetljećima rast osiguranja zaostajao za gospodarskim rastom.
Težišta će se u trima segmentima promijeniti. Segment osiguranja imovine i osiguranja od nezgode rast će po stopi od 4,7 posto godišnje, nakon što je u prethodnih deset godina prosječno rastao po stopi od 5,0 posto. Razlog sporijeg rasta je to što će izostati rast cijena zbog inflacije. Očekuje se da će i segment zdravstvenog osiguranja rasti malo sporije, ali 7,3 posto godišnje još je uvijek visok rast. Nasuprot tomu, segment životnog osiguranja mogao bi rasti za 5,1 posto godišnje (u odnosu na 3,5 % godišnje u prethodnom razdoblju), zahvaljujući višim kamatnim stopama. Sve u svemu, globalni premijski fond trebao bi se povećati za gotovo 5 trilijuna eur
Poziciju predvodnika rasta preuzima Indija
Većina rasta bit će u segmentu životnog osiguranja (1,887 milijardi eura), pri čemu će Azija (bez Japana) ostati pokretač rasta u ovom segmentu (+7,3 % godišnje). Regija bi trebala činiti polovicu rasta apsolutne premije (928 milijardi eura), više od Sjeverne Amerike (377 milijardi eura) i Europe (323 milijarde eura) zajedno. Kina će (+7,7 % godišnje) i dalje dominirati regijom u apsolutnom iznosu, a pravi šampion rasta u sljedećem desetljeću vjerojatno će biti Indija (+13,6 % godišnje).
U segmentu osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda, dodatne premije iznosit će 1,427 milijardi eura do 2034. Unatoč izrazito većem rastu u Aziji (bez Japana: 7,1 % godišnje) nego u Sjevernoj Americi (3,8 % godišnje), u apsolutnim pojmovima, potonja će regija očito dominirati: dodatne premije od 584 milijarde eura u Sjevernoj Americi naspram 376 milijardi eura u Aziji (bez Japana) i 184 milijarde eura u zapadnoj Europi.
„Dobri izgledi za premiju ne bi trebali dovesti do zadovoljstva u industriji“, rekao je Arne Holzhausen, koautor izvješća. „Najveći je izazov za industriju obrana njezine važnosti od sve nametljivije države. Sve veća polarizacija i nejednakost prijete potkopavanjem društvenog tkiva. Kako se nositi s tim izazovima, održavajući svoju društvenu relevantnost kao pokretača jednakosti i jedinstva, središnji je zadatak industrije osiguranja u nadolazećim godinama.“
Utjecaj umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija (AI) može poremetiti temelje industrija kakve poznajemo – od poslovnog modela do lanca vrijednosti. Međutim, malo se industrija oslanja na podatke , koji su temelj umjetne inteligencije, kao što je to s industrijom osiguranja. To primjenu umjetne inteligencije čini ključnim konkurentskim diferencijatorom u budućnosti. U prošlosti industrija osiguranja nije baš bila predvodnik kada govorimo o rastu produktivnosti. Usvajanje umjetne inteligencije ima potencijal za preskakanje faze smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti. „Umjetna inteligencija nije čarobni štapić za rješavanje svih problema”, rekla je Patricia Pelayo Romero, koautorica izvješća. „Ali ima značajan potencijal da pomogne u smanjenju sigurnosnih nedostataka poboljšanjem dostupnosti, priuštivosti i pristupačnosti osiguranja zahvaljujući povećanoj personalizaciji i poboljšanoj isplativosti.“
