Prema posljednjim podacima DZS-a, godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena, nakon stagnacije u rujnu zabilježila je u listopadu blagi pad od 0,1 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene bile više za 0,4 posto, dok su u razdoblju od prvih deset mjeseci ove godine prosječno više za 0,3 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, navode u analizi analitičari RBA.
Promotrimo li promjene prema skupinama i namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, najznačajniji doprinos rastu potrošačkih cijena došao je od viših cijena u kategoriji odjeće i obuće (6,4% udjela u potrošačkoj košarici proizvoda) koje su u listopadu zabilježile rast od 8,1 posto u odnosu na rujan (uslijed novih jesenskih kolekcija odjeće i obuće). Pozitivan doprinos mjesečnom rastu cijena kod ostalih kategorija bio je značajno slabiji.
S druge strane, mjesečni rast potrošačkih cijena ublažen je ponajprije negativnim doprinosom cijena iz dviju kategorija koje sudjeluju s najvećim udjelom u potrošačkoj košarici proizvoda, a to su hrana i bezalkoholnih pića (s udjelom 26,02%) te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (s udjelom od 16,28%). Obje kategorije zabilježile su mjesečni pad od 0,2 posto.
Na godišnjoj razini najveći generator pada bile su cijene u kategoriji prijevoza koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15 posto, a zabilježile su pad od 5,0 posto. Unutar navedene kategorije pad cijena je prije svega podržan padom u potkategoriji Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (-10,9%) koja u ukupnoj strukturi sudjeluje s 6,9 posto. Zrcalna je to slika kretanja cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržišta koje su na godišnjoj razni i tijekom drugog i trećeg tromjesečja ostale na 25 do 30 posto nižim razinama.
Slijede kategorije stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (-1,6%) te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (-0,6%). S druge strane, ublažavanju pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše je pridonio pozitivni doprinos u najvećoj kategoriji, hrana i bezalkoholna pića, s porastom od 1,3 posto. Iza nje slijedi kategorija alkoholna pića i duhan s nešto manjim udjelom od 5,2 pposto u ukupnoj strukturi te rastom od 4,8 posto.
Promatrajući cijene dobara i usluga bez energije na godišnjoj je razini zabilježen rast od 1,2 posto, odnosno 1,4 posto kumulativno (u razdoblju od siječnja do listopada u odnosu na isto razdoblje lani). Kod prosječnih cijena bez energije i hrane zabilježen je rast od 1,3 posto (u kumulativnom izrazu 1,0% u odnosu na isto razdoblje lani). Spomenuto ukazuje na zamjetan utjecaj pada cijena energije. Potrošačke cijene dobara u strukturi čine ukupno 74 posto te su na godišnjoj razini bile niže za 0,6 posto, dok su s druge strane, cijene usluga zabilježile godišnji rast od 1,5 posto.
Ni posljednje tromjesečje neće donijeti značajnije promjene u kretanju potrošačkih cijena. Pritisci na strani potražnje će izostati dok će i oni s troškovne strane ostati potisnuti. Stoga analitičari RBA ostaju pri svojim očekivanjima o stagnaciji potrošačkih cijena na razini cijele 2020. u odnosu na 2019. godini. U godini pred nama, s početkom oporavka, očekuju umjeren rast potrošačkih cijena.
>>Plan je uvesti euro 1. siječnja 2023. godine
>>Indeks potrošačkih cijena u srpnju pao za 0,5 posto u odnosu na lipanj
