Štedimo više nego lani i sve manje spremamo u “madrac”

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji

135
istraživanja o navikama štednje

Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune, što je 10 posto viši iznos nego lani.

Petina građana ne štedi, vjerojatno zato što si to ne može priuštiti. Kod osoba starijih od 50 godina udio onih koji ne štede doseže čak 27 posto. Među onim koji štede, 58 posto ih mjesečno u tu svrhu odvaja do 350 kuna.

Istraživanje je pritom pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20 posto više od žena. Oko 25 posto ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59%), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10%), štednje za neku buduću kupnju (5%) te kupnju ili gradnju kuće/stana.

Koliko mjesečno štedimo (%)

Pitanje: Koliko novaca mjesečno izdvojite za štednju? Ako nemate mjesečni plan štednje, molimo vas da iznos koji na godišnjoj razini izdvojite za štednju preračunate u mjesečni iznos.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze u sredini ljestvice. Iza njih nalaze se Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15-postotnim povećanjem prosječnog iznosa štednje. Slijede ih Česi s 14 posto većim izdvojenim iznosom.

Ukupni prosječni mjesečni iznos izdvojen za štednju
Ukupno 473 kn
Muškarci 519 kn
Žene 432 kn
Dob 15-29 524 kn
Dob 30-49 445 kn
Dob 50+ 460 kn
Klijenti Erste banke 473 kn

Niske kamatne stope (ne)mijenjaju navike

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30% hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25 posto građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24 posto novac čuva na tekućem računu, dok ih 19 posto ulaže u nekretnine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50 posto građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5 posto i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 posto bi ih konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15 posto građana samostalno bi provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.