Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) će kroz makroprudencijalne mjere [1] pojačati nadzor osiguravatelja u segmentu ulaganja kako bi na vrijeme identificirala ranjivost sustava i sistemske rizike u slučaju potencijalne kruze, najavio je predsjednik Upravnog Viječa Agencije Ante Žigman na konferenciji Hrvatski dani osiguranja koja se od 7. do 9. studenoga održava u Opatiji.
Osiguravajuća društva u Hrvatskoj već su sada značajan institucionalni investitor, ali u usporedbi sa značenjem tih institucija u Europi postoji potencijal za daljnji rast i razvoj tog segmenta financijskog tržišta u Hrvatskoj, posebno u segmentu životnih osiguranja, rekao je Žigman tijekom prezentacije na temu “Osigurateljno poslovanje temeljeno na riziku: regulatorna perspektiva”.
>>Građanima nedostaje svijest o potencijalu nebankovnog financijskog sektora
Prosječan udio zaračunate bruto premije u BDP-u u europskim zemljama iznosi 8,2 posto, dok su ti podaci za Hrvatsku znatno niži i kreću se nešto iznad dva posto. Gledano u apsolutnim iznosima, europski prosjek zaračunate bruto premije po stanovniku iznosi 2490 eura, a u Hrvatskoj prosječna premija koleba između 300 do 400 eura po stanovniku. Udio premije životnog osiguranja kreće se ispod 35 posto udjela u ukupno zaračunatoj premiji osiguranja, dok je europski prosjek 65,5 posto udjela.
“Iako su hrvatska društva za osiguranje dobro kapitalizirana i solventna te na razini europskog prosjeka, zabrinjava njihova izloženost prema pojedinim oblicima imovine i pojedinim tržištima”, naglašava Žigman.
Dužnički papiri i nekretnine koje ne služe poslovanju
Alokacija njihove imovine potencijalan je izvor sistemskih rizika s obzirom na značajnu koncentraciju financijske imovine u obliku dužničkih vrijednosnih papira (66,5 posto na dan 30. lipnja 2018.) te značajnu koncentraciju ulaganja u nekretnine koje ne služe poslovanju. Prosjek ulaganja u nekretnine u EU je 4,5 posto ukupne imovine, dok u Hrvatskoj udio ulaganja u nekretnine premašuje sedam posto.
Predsjednik upravnog vijeća HANFA-e najavio je da će Agencija kao regulator taj trend posebno pratiti jer će u okviru primjene EU regulative krenuti s makroprudencijalnim nadzorom kako bi na vrijeme identificirala ranjivost sustava i sistemske rizike u slučaju dolaska neke nove krize i neravnoteže na svjetskim i domaćim tržištima, te zaštitila osiguranike i stabilnost financijskog sustava.
Prema imovini kojom raspolažu, osiguravajuća društva danas čine drugu po snazi nebankarsku financijsku industriju, a rast njihove imovine na godišnjoj razini iznosi oko pet posto.
[1] Pojam makroprudencijalno označava usmjerenost regulatornog i nadzornog okvira prema sistemskim rizicima i stabilnosti ukupnoga financijskog sustava (Borio, 2010.), čime se ističe da sistemske rizike uzrokuje kolektivno ponašanje financijskih institucija.