Ovu godinu nebankarski financijski sektor u Hrvatskoj može pamtiti po dobrim rezultatima, međutim pred nama je izazovno vrijeme niskih i potencijalno negativnih kamatnih stopa koje mogu tražiti promjene u ulagačkim strategijama, rekao je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman na predblagdanskom druženju s novinarima.
Sektor financijskih usluga kontinuirano raste i danas predstavlja 33 posto ukupne imovine hrvatskog financijskog sustava, odnosno 55 posto nominalnog BDP-a. U razdoblju od 2012. sektor je rastao po stopi od 7,6 posto godišnje, dok je bankarski sektor u istom razdoblju stagnirao. U usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, u Hrvatskoj se unutar sektora financijskih usluga ističe dominacija mirovinskih fondova koji su krajem studenoga na raspolaganju za ulaganja ukupno imali 117 milijardi kuna.
Mirovinski fondovi
Paketom zakona koji su stupili snagu ove godine liberalizirana su ulaganja obveznih mirovinskih fondova i značajno su ublaženi uvjeti ulaganja u sve oblike imovine. Omogućeno je ulaganje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte i startupove te su povećani limiti za pojedinačna ulaganja i ulaganja u dionička društva. To će, tvrdi Žigman, omogućiti bolju disperziju ulaganja obveznim mirovinskim fondovima koji su krajem studenoga raspolagali sa 112 milijardi kuna.
Ove godine krenule su prve značajnije isplate umirovljenicima koji su se odlučili za dvostupne mirovine i to predstavlja novi izazov za dionike u mirovinskom sustavu. Sve više ljudi će iz sustava štednje prelaziti u dvostupni sustav primanja mirovina, a u HANFA-i procjenjuju da će se taj proces intenzivirati 2023.godine.
U 2019. neto uplate pridonijele su rastu imovine mirovinskih fondova s 36 posto, dok je preostalih 64 posto rasta rezultat prinosa ostvarenih na tržištu, rekao je Žigman.
“Ova godina iznimna je po rastu vrijednosti imovine što je prije svega vezano za strukturu ulaganja. Naši mirovinski fondovi najvećim dijelom su u obveznicama koje su zbog rasta cijena donijele gotovo dvoznamenkaste prinose. U fondovima kategorije A prosječan prinos iznosi 10,93 posto, u kategoriji B 8,04 posto, a u kategoriji C 6 posto.”
Broj članova mirovinskih fondova raste nešto sporijim tempom nego lani, kada je zabilježen snažan porast. U ovoj godini rast iznosi oko 3 posto. Najveći broj novih članova je, u skladu s novim pravilnikom i zakonom, raspoređen u fondove kategorije A. Naime, u fondove kategorije A automatski se raspoređuju svi osiguranici koji sami ne odaberu kategoriju. Usprkos tome, u fondovima B kategorije je još uvije više od 90 posto osiguranika.
>>Građanima nedostaje svijest o potencijalu nebankovnog financijskog sektora
Dobrovoljni mirovinski fondovi
Žigman je dodao kako broj novih osiguranika koji se automatski raspoređuju opada te da očekuje kako će kroz aktivnosti kojima se promiče financijska pismenost osvijestiti ljude da više razmišljaju o svojoj mirovini.
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi raspolažu s 4,89 milijarde kuna, čemu treba dodati 1,03 milijarde kuna u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Broj članova iz godinu u godinu raste, a predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e podsjetio je da više nema ulaznih naknada koje su bile prilično visoke.
Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova također su relativno visoki. Ovo je druga godina za redom da niti jedan dobrovoljni mirovinski fond nema negativan prinos, a prosječna stopa rasta je oko 8 posto, istaknuo je Žigman. Prinosi po fondovima kreću se od 5,37 do 15,11 posto.
Žigman je najavio da bi u prvom tromjesečju iduće godine s radom trebalo početi mirovinsko osiguravajuće društvo(MOD) koje će registrirati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
>>Mirovinci traže ulaganja između ultra sigurnog duga i ekstra rizičnog equityja
Osiguranja: Rast premije osiguranja kredita
Premija društava za osiguranje u prvih devet mjeseci ove godine – prvi put nakon krize – premašila je 10 milijardi kuna. Rast dominantno generiraju neživotna osiguranja dok je kod životnih osiguranja zabilježen blagi pad.
“Pad je”, tumači Žigman, “ponajviše posljedica niskih prinosa. Osiguravajuća društva ne mogu više obećavati brda i doline kad je riječ o prinosima. Jedini način da osiguranik dođe do većih prinosa je da preuzme dio rizika na sebe kroz takozvane unit link proizvode koji su vezani uz prinose. Mnogi nisu spremni preuzeti taj rizik i u tom kontekstu su životna osiguranja u eri niskih prinosa manje aktualna”.
>>Osiguravatelje brinu niske kamatne stope i inflacija automobilskih popravaka
U strukturi premije neživotnih osiguranja dominiraju osiguranja automobila, osiguranja od autoodgovornosti i kasko osiguranje, no zamjetan je rast premije osiguranja kredita koji je potaknut rastom gotovinskih kredita.
Banke tako nastoje podijeliti rizik s osiguravajućim društvima jer tako smanjuju ponder rizika u izvješćima Hrvatskoj narodnoj banci, potvrdio je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e. “Pažljivo promatramo društva koja su u tome intenzivno aktivna, ali tim društvima to nije primarni proizvod koji prodaju tako da se neće naći u situaciji kao neka druga društva koja su se dominantno bavila određenom vrstom osiguranja pa su tijekom krize nestala sa scene”, razložio je Žigman, te dodao kako su osiguranja kredita “ograničenog trajanja, ograničenog karaktera i zahtijevaju neke uvjete kako bi bila aktivirana”.
>>Ulaganja osiguravatelja u nekretnine premašuju 7% njihove ukupne imovine
Osiguravatelji izloženi nekretninama
U strukturi ulaganja naših osiguravajućih društva u odnosu na usporediva društva u srednjoj i istočnoj Europi, istaknuo je Žigman, zamjetna je jedna anomalija – ulaganja u nekretnine. Dio hrvatskih osiguravatelja znatno je izložen ulaganjima u nekretnine što nije tipično za osiguravajuća društva u Europi. Najveći dio ulaganja plasiran je u državne obveznice, ali značajna ulaganja u nekretnine predstavljaju rizik jer je riječ o klasi imovine volatilne vrijednosti za koju je teško osigurati prinose.
“Nekretnine vrijede onoliko koliko ih netko uspije iznajmiti”, pojasnio je Žigman.
Druga stvar koja odudara u usporedbi s razvijenim europskim zemljama, ali se podudara s nama usporedivim zemljama, je izloženost domaćem tržištu, dok je u Europi veća izloženost inozemno sektoru. “Pomaci su vrlo mali”, prokomentirao je Žigman.
Društva za osiguranje su korektno kapitalizirana, gotovo dvostruko više nego što to nalažu zakon i europska pravila, naglasio je prvi čovjek HANFA-e na kraju izlaganja o tom segmentu tržišta financijskih usluga.
Tržište kapitala: Povećanje transparentnosti
Na tržištu kapitala u ovoj je godini stupila na snagu nova Uredba o prospektu koja će kroz izmjene Zakona o tržištu kapitala u 2020. donijeti dodatno administrativno rasterećenje izdavateljima te pojednostaviti i pojeftiniti samo izdavanje vrijednosnih papira. Uz to, očekuju se i prvi izvještaji u skladu s novim Kodeksom korporativnog upravljanja, koji je donesen zajedničkim naporima Hanfe i Zagrebačke burze, a što će dodatno utjecati na povećanje transparentnosti te smanjenje potencijalnih sistemskih rizika u budućnosti. Kvaliteta objavljivanih informacija, uz dodatni nadzor Hanfe, te kontinuirane edukacije i radionice za izdavatelje, može dugoročno probuditi veći interes ulagača na tržištu kapitala koje i dalje u odnosu na vodeća i svjetska tržišta premalo sudjeluje u ukupnim financijskim ulaganjima u Hrvatskoj.
>>Štednju građana iz banaka treba usmjeriti na burzu
Glavni rizici na tržištu financijskih usluga vezani su uz jaku međusobnu izloženost te veliku izloženost prema državi, istaknuo je Žigman. “U situaciji niskih prinosa i niskih kamatnih stopa, ulaganja u državne obveznice nisu oplemenjena visokim prinosima.”
“Prinosi na desetogodišnje državne obveznice su vrlo niski. Prije godinu dana nismo ni pomišljali da bismo u Hrvatskoj mogli zakucati na vrata negativnim prinosima, ali ove godine smo upravo to doživjeli kada je riječ o najkratkoročnijim zapisima. Državna obveznica se izdaje uz vrlo nizak prinos. izgledno je de će europska središnja banka nastaviti s dosadašnjom politikom, što znači da će prinosi na kod nas biti vrlo blizu nuli. Financijski sektor naći će se pred velikim izazovom – gdje pronaći pozitivne prinose kako bi se održalo poslovanje i ostvario profit. Drugi problem je rast volatilnosti, no projekcije su stabilne. Pružatelji financijskih usluga morati će se pojačati ulaganja u druge klase imovine – nekretnine, fondove, dionice… – što otvara nove rizike”, tumači Žigman.
Prioriteti
Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e na kraju se osvrnuo na prioritete HANFA-e u predstojećem razdoblju.
“Izuzetno nam je važno da se svi koji distribuiraju proizvode investicijskih društava pravilno odnose prema klijentima, da ne nameću ljudima kuda bi trebali sa svojom štednjom U razdoblju niskih kamatnih stopa ta nova prodaja mora biti postavljena tako da klijent ima potpunu informaciju o rizicima. Prinosi iz prethodnih godina nisu garancija prinosa u budućnosti.”
>>Hanfa osnovala Inovacijski hub za podršku FinTech startupima
Kod mirovinskih fondova HANFA će pratiti rizik likvidnosti s obzirom na to da se bliže prve velike isplate iz drugog stupa. “Mirovinski fondovi trenutno imaju izuzetno puno gotovine i to je jedan od slatkih problema s kojim su trenutno suočeni s obzirom na niske prinose. Vlada visoka volatilnost, visoka je nesigurnost. Menadžeri mirovinskih fondova moraju dobro razmisliti što će učiniti sa svakom novom kunom, tako da je bolje da novac bude na računu nego da rizičnim ulaganjem ostvare negativan prinos.”
Nastavak ulaganja u financijsku pismenost
U HANFA-i također očekuju nastavak intenzivnih ulaganja mirovinaca u promociju financijske pismenosti.
Kod osiguravajućih društava fokus će biti na odnosu prema klijentu. “Mislim da osiguravajuća društva mogu puno više napraviti u odnosima prema klijentima nego što sada čine. Od odnosa prema klijentu prilikom dospijeća police, da klijent zna što ga čeka u tom razdoblju, a ne da mu se samo gurne da potpiše ugovor bez da je svjestan rizika koji se u tome nalaze. Nakon tog slijedi razdoblje razočaranja u kojem klijent ne želi ući u nove aranžmane za osiguranje.”
Što se tiče izdavatelja na tržištu kapitala, kroz nadzorne aktivnosti HANFA će raditi na podizanju kvalitete objave propisanih informacija, Fokus nadzora bit će na usklađivanju s izvještajnim okvirom (MSFI) u dijelu nadzora financijskih informacija izdavatelja, a nastavit će se edukacija kroz organizaciju radionica s izdavateljima.
