Hanfa: Sektor financijskih usluga je stabilan bez obzira na inflaciju

Globalno prelijevanje brzorastućih cijena proizvodnje na potrošačke cijene, rast stope inflacije i referentnih kamatnih stopa, pogoršanje uvjeta financiranja, usporavanje gospodarstva? To je samo hipotetski, malo vjerojatan scenarij, poručili su iz Hanfa

31
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) provela je test otpornosti nebankarskoga financijskog sektora na potencijalne šokove do kraja 2022. godine. Čak i scenariju izraženije inflacije i rasta kamatnih stopa, sektor financijskih usluga ostaje stabilan, poručili su regulatori financijskih usluga s konferencije za medije koja je održana u ponedjeljak, 20. rujna.

Ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga provedeno je na, kako navodi Hanfa, “malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove”. U razdoblju simulacije u trajanju od 18 mjeseci pretpostavljena su dva scenarija: temeljni i stresni.

Osnovni scenarij

Prema temeljnom scenariju – koji pretpostavlja postupno ukidanje epidemioloških restriktivnih mjera, realni gospodarski rast u 2021. od 5 posto, rast osobne potrošnje te uvođenje eura kao nacionalne valute 2023. – svi segmenti sektora financijskih usluga bilježe pozitivne stope rasta imovine. Za mirovinske fondove procijenjen je porast neto imovine za 3,5 posto u ovoj i 6,3 posto u idućoj godini, uglavnom zbog povoljnih uvjeta na tržištu rada i stabilnih neto uplata. Pritom bi se prinosi i dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova zadržali u pozitivnom području.

Procijenjena stopa rasta imovine društava za osiguranje u ovoj bi godini bila bi nešto manja od jedan posto, dok bi u 2022. povećanje moglo biti na razini od dva posto.

Neto imovina investicijskih fondova krajem ove i iduće godine u osnovnom scenariju raste nešto manje od jedan posto na godišnjoj razini uz blago pozitivne prinose.

Stresni scenarij

Simulirani stresni scenarij u istom razdoblju zasniva se na hipotetskom scenariju globalnog prelijevanja brzorastućih cijena proizvodnje na potrošačke cijene i posljedični porast stope inflacije, zaokret u vođenju američke monetarne politike i rast referentnih kamatnih stopa, pogoršanje uvjeta financiranja, prelijevanje usporavanja američkog gospodarstva na europsko, a potom i na hrvatsko gospodarstvo, uz rast stope nezaposlenosti, stagnaciju plaća i pad cijena nekretnina.

Budući da je domaće financijsko tržište pretežito pod utjecajem prelijevanja vanjskih šokova, nagla negativna reakcija inozemnih tržišta bi se značajno odrazila i na domaće obvezničke i dioničke indekse.

Takva simulirana kombinacija šokova negativno bi se mogla odraziti na sektor financijskih usluga, uzrokujući smanjenje neto imovine i ograničavajući daljnji rast cijelog sektora.

Simulirani stresni uvjeti najmanje bi utjecali na neto imovinu mirovinskih fondova koja bi u 2021. stagnirala (godišnja stopa promjene neto imovine iznosila bi -0,2%) dok bi u 2022. godini čak i porasla za 4,8 posto, ponajprije zbog pozitivnog neto priljeva sredstava. Ipak, zbog tržišnih turbulencija mirovinski fondovi mogli bi zabilježiti negativne prinose.

Za razliku od mirovinskih fondova, imovina društva za osiguranje smanjila bi se u obje godine i to ubrzo nakon nastupanja uvjeta stresa. Naime, dominantan utjecaj na kretanje imovine društava za osiguranje u stresnom scenariju ima mogući rast prinosa na domaće državne obveznice s obzirom na njihovu visoku zastupljenost u portfeljima osiguratelja. Na imovinu društava za osiguranje negativno bi utjecala i promjena cijena udjela u investicijskim fondovima, kao i negativna kretanja na tržištu nekretnina, ali bi njihov doprinos bio znatno skromniji.

UCITS fondovi bi u istim uvjetima zabilježili smanjenje neto imovine za 3 posto u 2021. i jedan posto u 2022. ponajprije zbog cjenovnih korekcija na obvezničkom i manjim dijelom na dioničkom tržištu. Zbog negativnih tržišnih kretanja sve bi vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose.

Vjerojatnost da se dogodi navedeni stresni makroekonomski scenarij je mala, tvrd hrvatski regulator. To je samo hipotetski scenarij koji samoj financijskoj industriji omogućuje uvid u potencijalne rizike i moguće kanale destabilizacije financijskog sustava.

No, unatoč simuliranom stresu, kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje bi bila na zadovoljavajućim razinama, a veličina negativnih prinosa mirovinskih i investicijskih fondova bila bi na razini prosječnog pozitivnog godišnjeg prinosa kojeg su fondovi ostvarivali u posljednjih desetak godina, čime bi de facto izbrisala jednogodišnji rast vrijednosti udjela u domaćim fondovima u prosječnoj godini.

Rezultati testa otpornosti sektora financijskih usluga predstavljeni su u publikaciji Financijska stabilnost, u kojoj su ocjenjuje izloženost različitim vrstama rizika svake pojedine financijske industrije u nadležnosti Hanfe.