Hrvatska narodna banka očekuje da će se kupoprodaja i servisiranje potraživanja klijenata banaka, uključujući prodaju potraživanja agencijama za naplatu, “regulirati transponiranjem Direktive (EU) 2021/2167 o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita u pravni poredak Republike Hrvatske”, piše Novi list. Rok za implementaciju Direktive je 29. prosinca 2023.
Iako je cilj Direktive razvoj sekundarnih tržišta neprihodonosnih kredita u EU uklanjanjem prepreka i uvođenjem zaštitnih mehanizama za prijenos neprihodonosnih kredita s kreditnih institucija na kupce kredita, u HNB-u smatraju kako će se “istodobno transponiranjem direktive u nacionalno zakonodavstvo ostvariti i povećanje zaštite prava dužnika”.
Direktiva propisuje da se pitanja poslovanja društava za otkup i servisiranje potraživanja detaljno urede nacionalnim zakonom, kako bi se potrošačima čiji krediti će biti predmetom ugovora o kupoprodaji plasmana osigurala djelotvornija zaštita.
Obavezno licenciranje agencija za naplatu potraživanja
Direktivom se uvodi obveza licenciranja pružatelja usluge servisiranja kredita u matičnoj državi članici EU prije nego što ishode odobrenje za rad.
Pružatelji usluga servisiranja (“serviseri”) su pravne osobe koje, nakon što pribave odobrenje za rad, obavljaju aktivnosti servisiranja kredita, što uključuje naplatu dospjelih iznosa od dužnika, ponovno pregovaranje s dužnikom u vezi s uvjetima iz ugovora o kreditu, upravljanje povezanim pritužbama te informiranje dužnika, piše novinarka Aneli Dragojević Mijatović.
Uvjeti i način izdavanja odobrenja za rad pružateljima usluga servisiranja kredita bit će jedinstveni na području cijele Europske unije. Direktivom se uređuju i zaštitne mjere kojima bi se trebalo osigurati da se dužnici nakon prijenosa ugovora o kreditu s kreditne institucije na kupca kredita ne nađu u lošijem položaju, te postupci obavještavanja o aktivnostima koje će biti poduzimane prilikom upravljanja potraživanjima koja su predmet prodaje.
Uvodi se nadzor nad pružateljima usluga servisiranja
Novina je i uvođenje nadzor nad serviserima. Odredit će se nadzorno tijelo i propisati uvjeti i način provođenja nadzora, navode iz HNB-a.
“Odsustvo regulacije djelatnosti agencija za naplatu potraživanja najznačajniji je problem u tom procesu, a trebalo bi se u najvećoj mjeri otkloniti prijenosom Direktive EU-a o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita u domaći zakon”, navodi u svom odgovoru na upit Novog lista HNB.
HNB-u smatraju kako će se transponiranjem direktive u nacionalno zakonodavstvo ostvariti i veća zaštita prava dužnika
“Upravo zbog nedostatka zakonske regulacije kupoprodaje plasmana kreditnih institucija, HNB je, slijedom ovlasti iz Zakona o kreditnim institucijama, u cilju zaštite potrošača još 2014. donio Odluku o kupoprodaji plasmana koja je osigurala da, u postojećim zakonskim okolnostima, dužnici ne dođu kod stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio plasmane, u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema prodavatelju.
Za štetu nastalu potrošaču radi toga što bi došao u pravno ili stvarno nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju, kreditna institucija solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom na koju su plasmani dalje preneseni.”
U komentaru nedavnog sastanka predstavnika HNB-a s članovima Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, HNB navodi kako središnja banka nije mogla prihvatiti inicijativu zastupnika o moratoriju na prodaju plasmana koji bi bio na snazi do donošenja zakona kojim će se u pravni sustav RH prenijeti spomenuta Direktiva.
Naime, odluka HNB-a o kupoprodaji plasmana je podzakonski akt kojim se ne mogu, odnosno ne smiju, mijenjati odredbe zakona: “Važeći Zakon o obveznim odnosima i Zakon o kreditnim institucijama nisu propisali izuzeće od prodaje potraživanja koje vjerovnici imaju od određene kategorije dužnika, konkretno potrošača, HNB nema ovlasti izmijeniti Odluku o kupoprodaji plasmana suprotno spomenutim zakonima”.
Moratorij na prodaju plasmana moguće je, dakle, realizirati samo promjenom zakona, a ne izmjenom Odluke HNB-a, obrazložili su svoje odbijanje inicijative o moratoriju u HNB-u.
