U Dubrovniku je u nedjelju otvorena 27. međunarodna ekonomska konferencija u organizacija Hrvatske narodne banke na kojoj se okupilo sedamdesetak svjetskih i domaćih znanstvenika te predstavnika međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.
Središnje teme ovogodišnje konferencije bit će radovi i rasprave posvećeni europskom gospodarstvu nakon krize uzrokovane koronavirusom i ulozi sredstava iz europskih fondova u njegovom oporavku, kao i promjenama koje je kriza donijela na tržištu rada. Nadalje, raspravljat će se o odnosu fiskalne i monetarne politike u novim okolnostima te o ulozi europskog tečajnog mehanizma, kao i ulozi rejtinga države na trošak zaduživanja privatnog sektora te o stečajevima u korporativnom sektoru.
Neizvjesna epidemiološka situacija
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je prilikom otvaranja konferencije da u drugom tromjesečju očekuje snažan rast BDP-a od oko 18 posto. Vujčić na razini godine očekuje rast od 6,8 posto, ali uz znatnu neizvjesnost vezanu uz epidemiološku situaciju.
“U drugom tromjesečju očekujemo snažnu stopu rasta BDP-a, vjerojatno oko 18 posto, što je u značajnoj mjeri posljedica baznog razdoblja, a to je drugi kvartal 2020. kada smo imali snažan pad BDP-a. To bi na razini godine po nama trebalo dovesti do rasta BDP-a od 6,8 posto”, rekao je guverner Vujčić.
Prognoze rasta HNB temelji na očekivanjima da će ovogodišnji prihodi od turizma biti na razini 70 posto prihoda iz 2019. godine. Budu li prihodi zbog epidemiološke situacije na razini 50 posto onih iz 2019., to bi stopu rasta BDP-a spustilo na 4,8 posto, dodao je Vujčić.
Guverner HNB-a također istaknuo pozitivnu ulogu države: zahvaljujući potporama za očuvanje radnih mjesta pad broja nezaposlenih bio je manji, a oporavak brži.
“Kriza je ubrzala već prisutne procese digitalizacije, rada na daljinu i od kuće. Očekujem da će se velik broj ljudi vratiti na radna mjesta. Tek nakon normalizacije dobit ćemo pravu sliku tržišta rada, koje se u pandemijskoj krizi ponašalo drukčije nego u velikoj financijskoj krizi 2009. i 2010. godine. U Hrvatskoj smo se s brojem zaposlenih već sad vratili na 2019. godinu i suočavamo se sa starim problemom nedostatka kvalificirane radne snage. Poslodavci opet upozoravaju da ne mogu naći ni konobare, ni pekare, ni kuhare, ni keramičare, tesare, građevinske radnike…”, rekao je Vujčić.
Guverner HNB-a smatra da će program EU-a Next Generation srednjoročno snažno utjecati na oporavak gospodarstva: “Kroz iduće dvije godine imat ćemo maksimum povlačenja sredstava iz fondova EU-a, što će pozitivno utjecati na rast BDP-a”.
Izostao rast loših plasmana banaka
Na konferenciji se okupilo sedamdesetak svjetskih i domaćih znanstvenika te predstavnika međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.
Među središnjim temama je i bankrot poduzeća, koji je i prije pandemije smatran jednim od najvećih rizika.
“Još ne vidimo znatan rast loših plasmana banaka, odnosno znatan broj bankrota tvrtki. Stoga želimo odgovoriti kriju li se tek negdje ti bankroti ili će zbilja izostati u ovoj krizi”, rekao je Vujčić.
Na konferenciji će se raspravljati i o budućem jačanju uloge države, posebno kroz program “EU Next Generation”, o tečajnom mehanizmu te o odnosu fiskalne i monetarne politike tijekom krize i na izlasku iz nje.
“Monetarna politika izuzetno je ekspanzivna. Bilance središnjih banaka su na povijesnim maksimumima, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. Fiskalna politika je upumpala velik novac u ekonomiju pa su razine javnog duga jako visoke”, zaključio je guverner središnje hrvatske banke Boris Vujčić.
