Prema u petak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije dosegnula je novu najvišu zabilježenu razinu. Indeks potrošačkih cijena u studenom je iznosio 13,5 posto što je blago iznad očekivanja analitičara. Godišnja stopa rasta nastavila je i sedmi mjesec za redom bilježiti dvoznamenkaste stope uz ubrzanu dinamiku.
Na mjesečnoj razini dinamika rasta blago je usporila kao rezultat pada cijena u skupini Restorani i hoteli za 0,5 posto (-0,02pb) te je mjesečna stopa iznosila 0,9 posto. Pri tome su cijene Prijevoza bile više za 1,8 posto, Razna dobra i usluge za 1,5 posto, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva za 1,3 posto, Hrana i bezalkoholna pića za 1,1 posto, Rekreacija i kultura za 1,0 posto te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 0,7 posto i Odjeća i obuća 0,5 posto.
Navedena kretanja ukazuju kako je, unatoč administrativnim mjerama Vlade o ograničavanju cijena u pojedinim kategorijama proizvoda, sada evidentno je da se inflacija prelijeva i na ostale skupine proizvoda i počinje vršiti pritisak i s potražne strane. Dijelom je to posljedica prethodnih rasta troškova (osobito vidljivo u i dalje snažnom rastu proizvođačkih cijena) pa uz još uvijek solidnu potražnju i potrošačke cijene u ostalim kategorijama rastu.
Godišnju stopu inflacije predvode i dalje kategorije čiji je rast predvođen rastom troškova, ali je i ovdje primjetan pozitivan i rastući doprinos ostalih kategorija. Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren kod Hrane i bezalkoholnih pića (+19,2%), Restorana i hotela (+17,0%), Pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (+6,6%), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+16,5%), te Prijevoz (+13,3%).
Prema posebnim skupinama, cijene dobara bile su više 15,6 posto, a cijene usluga 7,5 posto godišnje. Ukupno bez energije i hrane potrošačke cijene su u studenom bile više za 8,9 posto godišnje.
Posljedično, i kumulativan rast u prvih jedanaest mjeseci zadržao se na dvoznamenkastim vrijednostima odnosno indeks potrošačkih cijena ubrzao je na 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pri tome je najveći doprinos rastu indeksa došao od kategorije Hrane (4,24 postotna boda odnosno 40,3%) te Prijevoza (1,9pb ili 18,8%) i Stanovanja, voda, električna energija, plin i ostala goriva uz doprinos u promatranom razdoblju od 1,73pb (16,5%),
Na visokoj, čak i nešto višoj razini, analitičari RBA očekuju da će se inflacija zadržati u posljednjem mjesecu 2022. ali i u prvim mjesecima 2023., nakon čega bi trebala započeti lagana tendencija usporavanja stopa. Ipak, značajan dio inflatornih pritisaka zadržat će se kroz cijelu 2023. kada u RBA očekuju prosječnu stopu inflacije na razini iznad 6 posto. U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da cijene energije ostanu povišene, a administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti, što bi moglo dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga. S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno prehrambeni sektor, uz klimatske (ne)prilike, dodatan su čimbenik koji ne dozvoljava povratak stopa inflacije prema razinama od 2 posto ni u 2024.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca vrhunac inflacije očekuju u prvom tromjesečju iduće godine. “Inflacija bi se u sljedećoj godini trebala stabilizirati, ali će i dalje ostati relativno visoka, na razini od prosječnih 7 do 7,5 posto”, rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković oslanja se pak na prognoze Europske komisije “kakobi se taj balon polako trebao početi ispuhivati, da bismo onda u idućoj godini išli prema inflaciji od 6 ili 5,7 posto, ovisno o tome tko procijnjuje”.
