Hrvatska više nije u skupini država Europske unije s makroekonomskim neravnotežama. Europska komisija zaključila je da je javni dug znatno smanjen i pokazuje tendenciju daljnjeg smanjenja. Poboljšali su se i drugi makroekonomski pokazatelji – od rasta zaposlenosti i prosječnih plaća do rasta izvoza i bruto domaćeg proizvoda. Odluku o tome može li Hrvatska uvesti euro Komisija će objaviti 1. lipnja.
Dubinska analiza makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su ranije postojale makroekonomske neravnoteže pokazala je da ih samo Hrvatska i Irska više nemaju.
Zbog nesigurnosti izazvane ratom u Ukrajini, Komisija je prije procijenila da će hrvatsko gospodarstvo rasti po stopi od 3,4 posto, zaposlenost za 1,5, a inflacija će, biti malo viša od 6 posto, što je unutar europskog prosjeka.
Europska komisija uputila je Hrvatskoj i nekoliko preporuka. U prvoj preporuci Komisija preporučuje povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost korištenjem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornosti, iz RePowerEu-a i drugih europskih fondova.
U drugoj preporuci traži se provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sukladno zacrtanim etapama i ciljevima. Također se od Hrvatske traži da preda programske dokumente za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027. kako bi se dovršili pregovori s Komisijom i započelo s njihovom provedbom.
U trećoj preporuci traži se diversifikacija i smanjenje uvoza fosilnih goriva, ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, posebice vjetar, sunce i geotermalne izvore. To uključuje i pojednostavljenje administrativnih postupaka i izdavanje dozvola za male energetske projekte. Preporučuje se nadogradnja sustava za prijenos i distribuciju električne energije te ulaganje u skladištenje električne energije te ubrzavanje smanjenja potražnje za energijom poboljšanjem energetske efikasnosti, uglavnom u stambenim zgradama, te u smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima u prometu i sustavima za grijanje.
